Raspored: Prijenos svetih Misa na you tube kanalu naše župe

29.03.2020, 11:00
Peta Korizmena nedjelja

Na Petu korizmenu nedjelju svetu misu izravno ćemo prenositi iz kapeli blaženog Alojzija Stepinca u 11.00 sati preko you tube linka naše župe

Pretposljednja korizmena nedjelja, već nas polako uvodi u zbilju onoga na što smo se pripremali: spomen-slavlje muke i smrti Gospodinove, ali i u proslavu Njegova slavnog uskrsnuća. Što je s korizmenim programom kojeg smo prihvatili na početku korizme? Je li sve ostalo samo na oduševljenju i obećanju ili možemo računati i na plodove na osobnoj, obiteljskoj, župnoj razini?

Pogledaj misu ovdje:
https://www.youtube.com/watch?v=VdbAMocMOp4

 

 

05.04.2020, 11:00
Cvjetnica - Nedjelja Muke Gospodnje

Na Cvjetnicu - Nedjelju Muke Gospodnje svetu misu izravno ćemo prenositi iz kapeli blaženog Alojzija Stepinca u 11.00 sati svetu misu preko you tube linka naše župe

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje slavi se u nedjelju prije Uskrsa. Cvjetnica je uvod u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu.

Bogoslužje ima dva dijela: blagoslov grančica i procesiju s njima te svečani spomen muke i smrti Kristove. Boja liturgijskog ruha je crvena i znak je istodobno Kristove mučeničke ljubavi (usp. Iv 15,13) i vatre Duha od koje je Isus gorio i izgorio (Lk 2,14).

Pogledaj misu ovdje:
https://www.youtube.com/watch?v=WNzd1V09hT8

 

09.04.2020, 19:00
Veliki četvrtak  - Misa Večere Gospodnje

Na Veliki Četvrtak, Misu Večere Gospodnje izravno ćemo prenositi iz kapeli blaženog Alojzija Stepinca u 19.00 sati preko you tube linka naše župe

Na Misi večere Gospodnje   kojom započinje Vazmeno trodnevlje, Crkva se spominje ustanovljenja euharistije, ministerijalnog svećeništva i nove zapovijedi, to jest zapovijedi ljubavi, koju je Isus ostavio svojim učenicima.

Pogledaj misu ovdje:
https://www.youtube.com/watch?v=FZN_BpsuKuw

 

 

10.04.2020, 19:00
Veliki petak - Spomendan muke i smrti Gospodina Isusa Krista

Obrede Velikog petka izravno ćemo prenositi iz kapeli blaženog Alojzija Stepinca u 19.00 sati preko you tube linka naše župe. 

Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak nema euharistijskoga slavlja. Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt.  Boja koja se koristi u liturgiji je crvena, boja mučeništva i pobjede, čime se naglašava da ovaj dan nije dan tuge, već razmatranja smrti Kristove kao izvorišta našega spasenja. Jednostavnost ustroja ujedno je i snaga izražajnosti ovoga slavlja.
Današnji obred Velikog petka započinje prostracijom svećenika i poslužitelja ili klečanjem u šutnji. Nakon toga slijede čitanja, čiji je vrhunac svake godine Muka po Ivanu. Crkva nakon homilije izriče sveopću molitvu kao zaključak Službe riječi.

Slijedi klanjanje Križu. Ono počinje svečanim i dostojanstvenim predstavljanjem križa okupljenoj zajednici: 'Evo drvo Križa, na kom je visio Spas svijeta!'  .

Posljednji dio obreda Velikoga petka jest pričest koja je na Veliki četvrtak pohranjena na sporednom oltaru, otkuda se donosi. Obred počinje Molitvom Gospodnjom, nema znaka mira, već se odmah pristupa pričesti.

Liturgija završava otpusnom molitvom.

Tišina je u crkvi i srcima vjernika, tišina kojom Bog progovara onima koji su ga spremni slušati – Spasitelj je mrtav da bi nas smrtne izveo u vječni život.

Na Veliki petak za sve odrasle vjernike je obavezan poste i nemrs!

Pogledaj ovdje:
https://www.youtube.com/watch?v=dTWE1rJquXU

 

 

11.04.2020, 19:00
Velika subota - Vazmeno bdjenje u svetoj noći

Obrede Velike subote izravno ćemo prenositi iz kapele Blaženog Alojzija Stepinca u 19.00 sati preko you tube linka naše župe. 

1. Po starodrevnoj predaji ovo je noć bdjenja Gospodinu (usp. Izl 12,42), kad vjernici, prema evanđeoskoj opomeni (Lk 12,35 slj.), drže u rukama zapaljene svjetiljke poput ljudi koji čekaju kad će se vratiti Gospodin da, kad dođe, njih zateče budne i posadi za svoj stol.

2. Bdjenje ove noći tako je raspoređeno da poslije kratke službe svjetla (prvi dio bdjenja) sveta Crkva razmatra divna djela što ih je Gospodin Bog svome narodu od početka činio, vjeran svojoj riječi i obećanju (drugi dio ili Služba riječi) dok pred osvit uskrsnog jutra s novim članovima, preporođenim  u krštenju (treći dio), ne bude pozvana k stolu što ga je Gospodin smrću i uskrsnućem pripravio svome narodu (četvrti dio).

3. Čitavo Vazmeno bdjenje slavi se obnoć: ili neće započeti prije nego padne noć ili će završiti prije zore nedjelje.

Pogledaj ovdje:
https://www.youtube.com/watch?v=9d_woA3djqg

 

 

12.04.2020, 11:00
VAZAM - NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA

Na Uskrs svetu misu  izravno ćemo prenositi iz kapeli blaženog Alojzija Stepinca u 11.00 sati preko you tube linka naše župe

I danas, i danas možda više nego inače, vrijedi poziv Svete Crkve na blagdan Uskrsnuća Gospodinova – ovo je dan, koji učini Gospod, radujmo se i veselimo se u njemu! Jer Uskrsnuće Gospodina našega Isusa Krista ima nešto što zaslađuje svaku gorčinu, što liječi svaku bol, što briše svaku suzu, što nadoknađuje svaki gubitak.

Pogledaj ovdje:
https://www.youtube.com/watch?v=l2oo152-Lr4

                                                       (bl. Alojzije Stepinac, 1942. godine)


Molba povodom potresa u Zagrebu

Molba povodom potresa u  Zagrebu

Uzoriti gospodine Kardinale!

Poštovani mons. Hofmann!

Već preko mjesec dana živimo s vijestima o širenju korona virusa i mjere opreza iz dana u dan u Njemačkoj i u cijelom svijetu  postaju sve restriktivnije.

Na četvrtu korizmenu nedjelju - nedjelju Laetare  uz korona virus dostigla nas je u jutarnjim satima žalosna vijest strašnoga potresa u glavnom gradu Hrvatske u Zagrebu.   

Grad Zagreb i šire zagrebačko područje koje su u nedjelju 22. ožujka zatresla dva snažna potresa magnituda 5.5 i 5.0 po Richteru te više od 90 manjih, već četiri dana broji štetu koja će se sanirati mjesecima, ako ne i godinama - samo do srijede zaprimljeno je preko 20.000 prijava oštećenja na objektima

Jedna osoba je preminula, dvadesetak ih je ozlijeđeno, a više stotina prisiljeno je pronaći alternativni smještaj. Osim stambenih objekata oštećeni su sakralni objekti – katedrala i mnoge crkve, bolnice, kazališta, muzeji, obrazovne ustanove te zgrade javnih institucija.

Prirodna nepogoda uzrokovana potresom proglašena je na području Grada Zagreba, ali i na području šest općina te tri grada u Zagrebačkoj županiji.

Zagrepčani pogođeni potresom trebaju oslonac i pomoć, jer neki se neće moći vratiti u svoj dom. Najgore su prošli stanovnici Markuševca i okolnih naselja u blizini epicentra potresa.
Znamo, da je uz strašnu pandemiju korona virusa ovaj potres i hladno vrijeme teška kušnja i izazov za sve građane grada Zagreba i okolice.

Svi oni na poseban način preživljavaju svoju pravu korizmu! U ovim teškim danima svim građanima grada Zagreba i okolice potrebni su naša suosjećajnost, blizina i solidarnost!

Uz sve materijalne štete ljudske žrtve su velika tuga i tragedija. Neka dragi Bog pokojnoj djevojčici u potresu i svim ozlijeđenima s obiteljima iskaže svoje milosrđe i očinsku blizinu te im pošalje dobre ljude koji su njima na pomoć!

Uzoriti Kardinale, u ovoj teškoj životnoj situaciji za sve građane grada Zagreba i okolice sa svim vjernicima naše župe ovdje u Münchenu kršćanski suosjećamo i nastojimo potaknuti sve ljude dobre volje da uz ovu pandemiju virusa pomognu  pogođenima u ovom teškom potresu.

Za svaku Vašu pomoć, otvoreno srce i iskazanu ljubav nadbiskupije München Freising u ime najpotrebnije naše braće i sestra u svoje osobno ime, u ime svoje subraće, časnih sestara i svih vjernika naše Župe unaprijed se  od srca zahvaljujem.

U Kristu Vaš fra Petar Klapež, župnik

P.s. Hrvatski Caritas poziva sve građane koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ, IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj 223, svrha uplate: potres 2020. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X. Donacijski telefon 060 9010 (cijena poziva 6,25 - PDV uključen).

 

Eure Eminenz, sehr geehrter Herr Kardinal Marx!

Sehr geehrter Herr Mons. Hofmann!

Seit nunmehr einem Monat leben wir mit den Nachrichten über die Verbreitung des Corona-Virus, die Schutzmaßnahmen in Deutschland und der ganzen Welt werden von Tag zu Tag restriktiver.

Am vierten Sonntag der österlichen Bußzeit – dem Sonntag der Freude – ereilte uns in den frühen Morgenstunden die Nachricht von einem schweren Erdbeben in der kroatischen Hauptstadt Zagreb.

Die Stadt und das umliegende Gebiet wurden am 22. März von zwei Erdbeben der Magnituden von 5.5 und 5.0 auf der Richterskala erschüttert. Es folgten mehr als 90 kleinere Nachbeben. Innerhalb von vier Tagen wurden 20.000 Schäden an Gebäuden gemeldet. Die Sanierung derselben wird Monate, wenn nicht sogar Jahre in Anspruch nehmen.

Zwanzig Menschen wurden verletzt, eine Tote ist zu beklagen, und mehrere hundert Menschen sind gezwungen, nach alternativen Wohnunterkünften zu suchen. Neben Wohnhäusern sind auch eine Vielzahl von sakralen Gebäuden – die Kathdrale und viele Kirchen, Krankenhäuser, Theater, Museen, öffentliche Gebäude und Bildungseinrichtungen vom Erdbeben betroffen.

Infolge dieser Naturkatastrophe wurde der Katastrophenfall für die Stadt Zagreb, für sechs Gemeinden und drei weitere Städte in der Gespanschaft Zagreb ausgerufen.

Die Bevölkerung Zagrebs bedarf der Hilfe und Unterstützung, insbesondere diejenigen, die nicht in ihre Häuser zurückkehren können. Ausgesprochen hart hat es die Bewohner des Viertels Markuševac und der angrenzenden Gebiete in der Nähe des Epizentrums getroffen.

Wir wissen, dass dieses Erdbeben und die ausgesprochen niedrigen Temperaturen neben der Corona-Krise eine schwere Prüfung und Herausforderung für die Bewohner Zagrebs und des Umlandes bedeuten. Sie durchleben auf besondere Art ihre reelle Fastenzeit! Die Betroffenen bedürfen unseres Mitgefühls, unserer Nähe und Solidarität!

Möge der liebe Gott dem Mädchen, das sein Leben im Erdbeben verloren hat, sowie allen Verletzten und deren Familien seine Barmherzigkeit und väterliche Nähe zuteil werden lassen und ihnen gute Menschen schicken, die ihnen zur Seite stehen und Trost spenden.

In dieser schweren Zeit fühlen wir und die Gläubigen unserer Gemeinde in München mit allen Bürgern Zagrebs und des Umlandes. Ich rufe alle Menschen guten Willens auf, den von der Pandemie und vom Erdbeben schwer getroffenen Menschen zu helfen.

Für jede Form der Hilfe, für jedes offene Herz und für die wohltätige Liebe unseres Erzbistums danke ich persönlich im Namen aller Schwestern und Brüder, ich danke im Namen meiner Mitbrüder, unserer Ordensschwestern und aller Gläubigen unserer Gemeinde von ganzem Herzen.

Ihr in der Liebe Christi verbundener Bruder Petar Klapež, Pfarrer

P.S. Die Caritas Kroatien bittet alle, die helfen wollen, auf das folgende Konto zu spenden: Hrvatski Caritas (Kontoinhaber), HR0523400091100080340, Referenznummer: 223, Verwendungszweck: potres 2020 (Erdbeben). Für Überweisungen aus dem Ausland: SWIFT/BIC: PBZGHR2X. Spendentelefon: 060 9010 (6,25 HRK).


Koronavirus i potres znakovi za nas i za cijeli svijet

Koronavirus i potres znakovi za nas i za cijeli svijet

Maske na licima, strah u očima, uzdasi na usnama, vapaji za pomoć, poruke pape, biskupa i provincijalâ, mise bez naroda, upozorenja državnih vlasti i stožera civilne zaštite, a sve zbog nevidljivog virusa korone što mu ime znači kruna. Umjesto trnove krune na Isusovoj glavi, sve nas okružuje koronavirus. Umiru svećenici, sportaši, glumci, običan puk. Kamioni natovareni lijesovima, krematoriji rade punom parom, oproštaj i bez najmilijih. Sve ih kruni koronavirus. Povratak u izolaciju, samoizolaciju ili nametnutu odozgor. Svejedno. Čovječe, obrati se i spomeni se da si prah i pepeo i da ćeš se u prah vratiti.
Evo te i potres pohodi. Ne ubija te potres nego cigla, kamen, beton, djela tvojih ruku koja se pretvaraju u hrpu, gomilu koju hrvatska vojska čisti s ulica bijelog Zagreb grada. Padaju tornjevi s katedrale, ruše se stropovi crkava, automobili pod hrpom opeka, raspucani zidovi zgrada ljepotica, majke u rukama s novorođenim bebama, slike strave i užasa obilaze cijeli svijet i izazivaju različita mišljenja i reakcije, od sućuti do bijesa, od pohvale onima koji pomažu do izrugivanja svetinja i Boga živoga.
Zaboravljamo da nakon svake oluje dolazi smirenje, nakon zime proljeće, nakon kiše sunce, nakon olujnog vjetra tihi povjetarac. Sve to znamo, ali brzo zaboravljamo.
Zato sam uz našu kapelu bl. Alojzija Stepinca snimio upravo procvjetalu voćku iza leđa našega kardinala, mučenika i blaženika, koju okružiše pčele. One užurbano zuje oko cvjetova, oko krune prekrasne voćke-japanske trešnje. Neka nam svima isprosi milost od Gospodina bl. Alojzije Stepinac i dao Bog da ga jednom možemo slaviti u Hrvatskoj i po svijetu okrunjena kao svetca Crkve katoličke, a i mi svi skupa ponovno možemo oživjeti naše kapele, crkve i bazilike u kojima se okupljamo u Njemačkoj i diljem svijeta, i u molitvi blaženom Alojziju Stepincu spomenimo se i Njemačke i svih  zemalja u kojima žive kršćani zajedno s pripadnicima drugih naroda i religija kako bi što prije nestao koronavirus i opet se budemo klanjali pred Isusom raspetim čija nas je krv otkupila i spasila za život vječni.

                                                                                                                      Fra Jozo Župić


SVETKOVINA NAVJEŠTENJA GOSPODNJEG - BLAGOVIJEST  -  Raduj se, Marijo!

SVETKOVINA NAVJEŠTENJA GOSPODNJEG - BLAGOVIJEST  -  Raduj se, Marijo!

Danas slavimo svetkovinu navještenja Gospodinova ili Blagovijest. Slavimo dan kada je sam Bog odlučio postati čovjekom. To je dan koji je promijenio tijek povijesti ljudskog roda. Današnja svetkovina zajednička je radost naše Crkve i svijeta jer anđelov pozdrav upućen Mariji – upućen je i svima nama.

Na početku nove ere stoji Božja odluka da pokaže čovjeku koliko ga ljubi. Riječi kojima započinje Novi savez Boga s ljudima vrlo su znakovite. 

Bibličari, na poseban način zapažaju da anđeo Gabriel Mariju ne pozdravlja uobičajenim židovskim pozdravom Shalom, nego grčkim, Haire – što znači Raduj se. Mi pak u hrvatskom imamo prijevod Zdravo. Taj Anđelov „Raduj se“ svega se 4 puta spominje u grčkim prijevodima Starog zavjeta i svaki put se odnosi na radovanje zbog obećanog Mesije koji ima doći. Ovim „raduj se“ započinje Novi zavjet u stvarnom smislu – naglašava papa Benedikt u jednoj od svojih kateheza. Ovaj Raduj se je početak ostvarenja svih ljudskih čežnji svih vjekova, početak ostvarenja povesti zajedništva Boga i čovjeka. 

Marija je također bila posebna po mnogo čemu, ali nije se smatrala ništa boljom ni pobožnijom od ostalih žena – stoga, kad joj je došao anđeo sa Božjom ponudom, bila je iznenađena, bila je blago rečeno šokirana. Ne da je sumnjala u istinitost anđelove pojave i riječi, nego: kako je moguće da će to biti, kako je moguće kad ona nema muža. Ove Marijine riječi nisu riječi sumnje, nego riječi nejasnoće. Kako žena može začeti bez muža?

Kad joj je anđeo sve objasnio ona se našla pred izborom. Pobožni kršćani ovaj trenutak između anđelovih riječi i Marijina odgovora vole zamišljati kao trenutak potpunog muka. Cijela zemlja je zastala, sve se primirilo da čuje Marijin odgovor. Ptice su prestale cvrkutati, rijeke su prestale teći, vjetar je stao puhati, cijela zemlja se prestala kretati da čuje kakav je čovjekov odgovor na Božju ponudu spasenja. Kad je Marija pristala biti majkom sina Božjega, svi su se počeli veseliti i slaviti jer je najavljeno da Bog, tvorac svega dolazi na zemlju. Najavljeno je da Bog dolazi spasiti sve ono što je grijehom oštećeno i uništeno. Naravno da je ovo samo pobožna priča, ali može nam dobro poslužiti kao ilustracija važnosti Marijine uloge u povijesti spasenja svijeta i čovjeka.

Svojim pristankom, Marija je sav svoj život položila u Božje ruke. To joj nikako nije bilo jamstvo da će biti pošteđena zemaljskih i ljudskih muka. Ipak, na kraju svog života ona biva uznesena na nebo – predočuje nam svršetak kojem se svi nadamo i za kojim svi čeznemo. Sav svoj život provela je uz Isusa, uz onoga koji je nju stvorio, a kojeg je ona rodila. 

Marija nam treba biti uzor. Učimo se od nje prihvatiti i vršiti Božju volju u svom životu. Molimo se Mariji da stalno bdije nad nama svojom majčinskom ljubavlju i pokazuje nam put koji vodi Isusu. To je put poniznosti, put jednostavnosti i put prihvaćanja Božje volje.

Neka Marija Majka utjelovljene Riječi svima svojim primjerom prihvaćanja Božje volje, svojim fiat michi, pomogne da i mi, posebno u ovo vrijeme pandemije korona virusa, iz dana u dan jedni drugima budemo izvor i uzor životne radosti kroz prihvaćanje. 

Fra Petar Klapež, župnik

BLAŽENA DJEVICA MARIJA - UČITELJICA MOLITVE

Papa u miru Benedikt XVI.

Draga braćo i sestre, počevši od današnje kateheze govorit ću o molitvi u Djelima apostolskim i u poslanicama svetog Pavla. Sveti Luka nam je predao jedno od četiri Evanđelja, posvećeno, kao što znamo, Isusovu zemaljskom životu, ali nam je ostavio i ono što je nazvano prvom knjigom o povijesti Crkve, to jest Djela apostolska. U obje te knjige, jedan od elemenata koji se ponavlja je upravo molitva: od Isusove preko Marijine molitve pa do molitve učenika, žena i kršćanske zajednice.

Hod prve Crkve određuje prije svega djelovanje Duha Svetoga, koji pretvara apostole u svjedoke Uskrsloga sve do prolijevanja krvi, kao i brzo širenje Božje riječi prema istoku i zapadu. Ipak, prije no što se navještaj evanđelja počinje širiti, Luka prenosi epizodu uzašašća Uskrsloga (usp. 1 6-9). Gospodin učenicima predaje program njihova života posvećenog evangelizaciji: "primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje" (Dj 1, 8). U Jeruzalemu su apostoli, kojih je zbog izdaje Jude Iškariotskog ostalo jedanaest, okupljeni u kući na molitvi i upravo u molitvi očekuju dar Krista Uskrslog – Duha Svetoga.

U tome ozračju iščekivanja, između Uzašašća i Duhova, sveti Luka posljednji put spominje Mariju, Isusovu Majku, i njegovu rodbinu (r. 14). Njoj je posvetio početke svoga Evanđelja, od Anđelova naviještenja do rođenja i djetinjstva Sina Božjega koji je postao čovjekom. S Marijom započinje Isusov zemaljski život i s njom započinju također prvi koraci Crkve; u oba momenta vlada ozračje osluškivanja Boga, sabranosti. Danas se, zato, želim zaustaviti na toj molitvenoj prisutnosti Djevice Marije. Ona je diskretno pratila svoga Sina tijekom njegova javnog djelovanja sve do križa, a sada, tihom molitvom, nastavlja pratiti hod Crkve. U naviještenju, u nazaretskoj kući, Marija prima Božjeg anđela, i pozorno slušajući njegove riječi, prihvaća ih i odgovara na Božji naum, očitujući svoju punu raspoloživost: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!" (Lk 1, 38).

Marija je, upravo zbog tog svog unutarnjeg stava slušanja, kadra čitati vlastitu povijest, prepoznavajući s poniznošću Gospodina na djelu, njegov zahvat. U pohodu rođakinji Elizabeti, iz nje nezadrživo izbija molitva hvale i radosti, slavljenja Božje milosti, koja je ispunila njezino srce i njezin život, učinivši je Majkom Gospodinovom (usp. Lk 1, 46-55). Hvala, zahvalnost, radost: u himnu Veliča, Marija ne gleda samo na ono što je Bog izveo u njoj, već također na ono što je učinio i neprestano čini u povijesti. Sveti Ambrozije, u glasovitom komentaru himna Magnificat, poziva vjernike da imaju isti duh molitve: "Neka u svakom bude Marijin duh da veliča Gospodina; neka u svakom bude Marijin duh da kliče u Bogu" (Expositio Evangelii secundum Lucam 2, 26: PL 15, 1561).

I u dvorani Posljednje večere, u Jeruzalemu, u "gornjoj sobi gdje su boravili" Isusovi učenici (usp. Dj 1, 13), u ozračju osluškivanja i molitve, ona je prisutna, prije nego će se vrata dvorane širom otvoriti i oni početi naviještati Krista Gospodina svim narodima, učeći ih čuvati sve ono što je on zapovjedio (usp. Mt 28, 19-20). Etape Marijina hoda, od nazaretskog do jeruzalemskog doma, preko križa gdje ju je Sin povjerio apostolu Ivanu, označene su sposobnošću da sačuva trajno ozračje sabranosti, kako bi o svakom događaju mogla razmatrati u tišini svoga srca, pred Bogom (usp. LK 2, 19-51) i u razmatranju pred Bogom mogla također shvatiti Božju volju u pojedinom događaju i postati kadra prihvatiti je u svom srcu.

Prisutnost Majke Božje s Jedanaestoricom, nakon Uzašašća, nije dakle neka jednostavna povijesna zabilješka o nečemu što pripada prošlosti, već ima značenje od velike vrijednosti, jer ona s njima dijeli ono što joj je najdragocjenije: živo sjećanje na Isusa, u molitvi; dijeli s Isusom to poslanje: čuvati spomen na Isusa i tako čuvati njegovu prisutnost.

Posljednji spomen Marije u dva spisa svetog Luke vezan je uz dan subotnji: dan u kojem je Bog otpočinuo nakon stvaranja, dan šutnje nakon Isusove smrti i očekivanja njegova uskrsnuća. Upravo u tome događaju svoje korijene ima tradicionalno slavlje blažene Djevice Marije subotom. Između Uzašašća i prve kršćanske Pedesetnice, apostoli i Crkva se okupljaju s Marijom da s njom čekaju dar Duha Svetoga, bez kojeg se ne može postati svjedocima. Ona kojoj je već dano roditi utjelovljenu Riječ, dijeli sa čitavom Crkvom očekivanje istog dara, da se u srcu svakog vjernika "oblikuje" Krist (usp. Gal 4, 19).

Kao što nema Crkve bez Duhova, tako nema ni Duhova bez Isusove Majke, jer je ona živjela na jedinstven način ono što Crkva proživljava svaki dan po djelovanju Duha Svetoga. Sveti Kromacije Akvilejski ovako komentira taj tekst iz Djela apostolskih: "Crkva se dakle sabrala u sobi na gornjem katu zajedno s Marijom, Isusovom majkom, i zajedno s njegovom braćom. Ne može se dakle govoriti o Crkvi ako nije prisutna Marija, Gospodinova Majka… Kristova Crkve je prisutna ondje gdje se propovijeda Kristovo utjelovljenje od Djevice, a tamo gdje propovijedaju apostoli, koji su Gospodinova braća, ondje se sluša evanđelje" (Sermo 30,1: SC 164, 135).

Drugi vatikanski koncil je htio na poseban način istaknuti tu vezu koja se na vidljiv način očituje u molitvi zajedno s Marijom i apostolima, na istom mjestu, u iščekivanju Duha Svetoga. U dogmatskoj konstituciji Lumen gentium se kaže: "Budući da se Bogu svidjelo svečano očitovati otajstvo ljudskog spasenja ne prije nego što izlije od Krista obećanoga Duha, vidimo apostole kako prije dana Pedesetnice 'jednodušno ustraju u molitvi sa ženama, s Marijom Isusovom majkom, i s njegovom braćom' (Dj 1, 14) te kako također Marija svojim molitvama zaziva dar Duha, koji ju je za navještenja bio osjenio" (59). Povlašteno mjesto Marije je Crkva, gdje se "pozdravlja kao najizvrsniji i posve jedinstveni ud Crkve… pralik i najizvrsniji uzor u vjeri i ljubavi" (isto, 53).


Častiti Isusovu Majku u Crkvi znači dakle učiti od nje biti zajednica koja moli: to je jedna od bitnih obilježja prvog opisa kršćanske zajednice opisane u Djelima apostolskim (usp. 2, 42). Često je molitva uvjetovana teškim okolnostima, osobnim problemima koji potiču ljude da se obrate Gospodina da ih prosvijetli, da ih utješi, da im pomogne. Marija poziva proširiti dimenzije molitve, obraćati se Bogu ne samo u potrebi i ne samo za sebe same, već jednodušno, ustrajno, vjerno, kao "jedno srce i jedna duša" (usp. Dj 4, 32).

Dragi prijatelji, čovjek u svom život prolazi razne, često teške i zahtjevne, prekretnice koje zahtijevaju neodgodive odluke, odricanja i žrtve. Isusovu je Majku Gospodin stavio u teške trenutke povijesti spasenja i ona je znala odgovoriti uvijek s punom raspoloživošću, koja je plod duboke povezanosti s Bogom sazreloj u ustrajnoj i intenzivnoj molitvi. Između petka muke i nedjelje uskrsnuća, njoj je bio povjeren ljubljeni učenik i s njima čitava zajednica učenika (usp. Iv 19, 26). Između Uzašašća i Duhova, ona se nalazi sa Crkvom i u Crkvi u molitvi (usp. Dj 1, 14). Marija, Majka Božja i Majka Crkve, ostvarivat će to svoje majčinstvo sve do svršetka povijesti. Njoj povjerimo sve prekretnice našeg osobnog i crkvenog života, kao i svoj konačni prijelaz Ocu. Marija nas učiti nužnosti molitve i pokazuje nam kako samo sa stalnom, prisnom, ljubavlju ispunjenom povezanošću s njezinim Sinom možemo hrabro izaći iz "naše kuće" da bismo se otisnuli do granica svijeta i posvuda naviještali Gospodina Isusa, Spasitelja svijeta. Hvala!

Kateheza Pape Benedikta Na općoj audijenciji, Srijeda, 14.ožujka 2012 

Poruka pape Benedikta XVI. za korizmu


NAVJEŠTENJE  GOSPODINOVO - BLAGOVIJEST

NAVJEŠTENJE  GOSPODINOVO - BLAGOVIJEST             Papa Franjo, opća audijencija 25. ožujka 2020.

Papin novi poziv vjernicima na molitvu u petak 27. ožujka 2020.

Papa Franjo pozvao je još jednom vjernike da mu se u duhu pridruže molitvi kojom će predsjedati na Trgu sv. Petra u Vatikanu u petak 27. ožujka u 18 sati.

“Ponavljam svima također poziv da sudjeluju u duhu, putem sredstava komunikacije, u molitvi kojom ću predsjedati preksutra, u petak, u 18 sati, na prostoru ispred Bazilike sv. Petra. Nakon slušanja Božje riječi i klanjanja Presvetom uslijedit će blagoslov Urbi et Orbi uz koji je vezan opći oprost”, rekao je Papa u svom apelu na kraju opće audijencije na svetkovinu Navještenja Gospodinova u srijedu 25. ožujka.

Papa je svoj poziv vjernicima uputio nakon molitve Anđeo Gospodnji u nedjelju 22. ožujka. “Sljedećeg petka, 27. ožujka, u 18 sati, predsjedat ću molitvom na prostoru ispred bazilike svetog Petra, na praznome trgu. Već od sada pozivam sve da mi se u duhu pridruže posredstvom medija. Slušat ćemo Božju Riječ, uzdići svoju prošnju, klanjati se Presvetom Oltarskom Sakramentu kojim ću na kraju udijeliti blagoslov Urbi et orbi s kojim će biti povezana mogućnost primanja općeg oprosta”, rekao je tom prilikom Papa.

Navještenje Gospodinovo Vatikan,  25.03. 2020.


Videoprijenosi na YOUTUBE iz kapele blaženog Alojzija Stepinca

VIDEOPRIJENOSI NA YOUTUBE
IZ KAPELE BLAŽENOG ALOJZIJA STEPINCA
U MÜNCHENU

Povodom objave državnih i crkvenih Odredbi da se u Njemačkoj radi širenja korona virusa  ukida javno slavljenje svetih misa, Hrvatska Katolička Župa München je odlučila da će od pete korizmene nedjelje, tj. od 29. ožujka 2020. s početkom u 11.00 sati, pa sve do zajedničkog slavlja svetih misa, svake nedjelje iz kapele Blaženog Alojzija Stepinca izravno prenositi svetu Misu   video-prijenosom - Live na You tube našem kanalu:

Link naše župe na kojem možete uživo (u video live obliku) pratiti slavlje svetih misa iz kapele Blaženog Alojzija Stepinca glasi:

 

Klinkni na ovaj link za misu u Nedjelju 29.03.2020 u 11:00:
https://youtu.be/VdbAMocMOp4

 

Klinkni na ovaj link za Youtube kanal od Hrvatske Katoličke Župe München da vidite sve ostale mise u budučnosti:
https://www.youtube.com/channel/UCstQ3Sa6zQkEPMsgYyBsW4Q/

 

I pratite na našoj webstranici www.hkz-muenchen.de sve važne informacije oko trenutne situacije.

 

Pozivamo sve naše mlade da se u svojim stanovima u nedjelju u 11.00 sati uživo uključe na naš YouTube kanal kako bi najuzvišenijom molitvom, svetom misom, kroz ove dane kušnje bili svi skupa u Gospodinu povezani i Duhom Svetim osnaženi!

Vaši fratri i časne sestre

Fra Petar Klapež, župnik


Fra Ante Vučković: Tko li sagriješi da nas je sve ovo snašlo? Virus krivnje

Fra Ante Vučković: Tko li sagriješi da nas je sve ovo snašlo?

Virus krivnje

Tko traži krivca, naći će ga. Vazda.

Oštećena bazilika Srca Isusova u Zagrebu/Foto: Borna Filić/PIXSELL

Fra Ante Vučković objavio je na svom Facebook profilu status koji je brzo postao viralan. Prenosimo ga u cijelosti:

Virus krivnje

Tko li sagriješi
da nas je sve ovo snašlo?
Od korone do potresa.

Kinezi, Amerikanci ili Crkva?
Naši grijesi nepravde
ili grijesi naših predaka?
Naši ekološki grijesi
ili naši grijesi pobačaja?
Naši grijesi protiv stranaca
ili naši grijesi protiv najbližih?

I tko je više kriv?
Liječnici koji su širili zarazu
umjesto da je spriječe
ili biskupi i svećenici
koji slave misu
u zatvorenim crkvama?

A tko je više slijep?
Mi koji postavljamo ovakva pitanja
u nevrijeme
ili oni koji u svako vrijeme već sve znaju?

Onomad su tvoji učenici
izbor krivnje sveli
na samo dvije mogućnosti,
na slijepca ili njegove roditelje.

Tebi to nije bilo premalo.
Tebi je već i pitanje bilo previše.

Zato si svoje najprije učio,
kako odvratiti um od
traženja krivca.
Tko traži krivca, naći će ga.
Vazda.
Kada se um jednom usmjeri na traženje krivca,
ne smiruje se dok ga ne nađe.

Tko traži krivca, naći će ga,
i više neće stići raditi što je nužno.
Izgubit će vrijeme tražeći i likujući nad pronađenim.
A potom u prokazivanju i kažnjavanju.
A svijet će i dalje ići svojim tijekom.

Tko je ikada susreo tužitelje i tražitelje krivnje,
zna kako su uspješni i destruktivni.
Gori su od nevolja i krivnje.
Nevolja nuka na trud oko dobra,
krivnja na kajanje i promjenu,
a utjerivača krivnje se ne možeš ni osloboditi
ni s njima graditi ikakvo dobro.

Oni su zaraženi pitanjem:
Tko li sagriješi?
Čuvaj svoj um i svoje srce od te zaraze!

Niti on niti njegovi roditelji,
poučavaš svoje.

Odvratiš li um od traženja krivca,
usmjeriš li ga na traženje očitovanja Božjih djela,
otkriti ćeš kako svaka nevolja
otvara vrata dobroti
i kako svaku bolest možeš pretvoriti u put svjetla.

Oslobodiš li um zaraze o krivnji,
opazit ćeš da se dobrota ne hrani krivnjama
i ti ćeš u svakoj nevolji moći
tražiti očitovanje Božjih djela
i u svakoj muci pronaći put
kako s Bogom graditi dobro
na našim razvalinama.

Isus prolazeći ugleda čovjeka slijepa od rođenja. Zapitaše ga njegovi učenici: »Učitelju, tko li sagriješi, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?« Odgovori Isus: »Niti sagriješi on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja. Dok je dan, treba da radimo djela onoga koji me posla. Dolazi noć, kad nitko ne može raditi. Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta.« Iv 9, 1 – 5

I začujem glas na nebu silan: „Sada nasta spasenje i snaga i kraljevstvo Boga našega i vlast Pomazanika njegova! Jer zbačen je tužitelj braće naše koji ih je dan i noć optuživao pred Bogom našim. Otk 12, 10


Papa izrazio blizinu stanovnicima Hrvatske pogođenim potresomt

Papa izrazio blizinu stanovnicima Hrvatske pogođenim potresom

U nagovoru nakon molitve Anđeo Gospodnji u nedjelju 22. ožujka papa Franjo se osvrnuo i na dramatično stanje koje je jutros prouzročio potres u Zagrebu i okolici.

“Izražavam svoju blizinu pučanstvu Hrvatske koje je jutros pogođeno potresom. Molim Uskrsloga Gospodina da im poda snagu i solidarnost kako bi se mogli suočiti s ovom prirodnom nepogodom”, rekao je Papa u svom obraćanju.

Papa pozvao sve kršćane da na svetkovinu Blagovijesti zajedno u podne izmole Očenaš

Papa Franjo pozvao je u nedjelju 22. ožujka sve kršćane da na svetkovinu Navještenja Gospodinova - Blagovijest u srijedu, 25. ožujka 2020. zajednički izmole Očenaš u 12 sati. Najavio je također kako će sljedećeg petka, 27. ožujka, u 18 sati, predsjedati molitvom na prostoru ispred bazilike svetog Petra.

U ovim danima kušnje, dok čovječanstvo drhti zbog prijetnje pandemije, želim predložiti svim kršćanima da složno uzdignu svoje glasove k Nebu, pozvao je Papa u svom nagovoru nakon molitve Anđeo Gospodnji. Pozivam sve poglavare Crkava i vođe svih kršćanskih zajednica, zajedno sa svim kršćanima različitih vjeroispovijedi da upute molitvu Svevišnjem, Svemogućem Bogu moleći istodobno molitvu koju nas je naučio Isus naš Gospodin. Pozivam, dakle, sve da to čine nekoliko puta dnevno, ali da svi zajedno izmolimo Očenaš sljedeće srijede, 25. ožujka u podne, svi zajedno. Neka na dan kad se mnogi kršćani spominju Naviještenja utjelovljenja Riječi Djevici Mariji Gospodin počuje jednoglasnu molitvu svih svojih učenika koji se pripremaju proslaviti pobjedu Uskrsloga Krista.

S tom istom nakanom, sljedećeg petka, 27. ožujka, u 18 sati, predsjedat ću molitvom na prostoru ispred bazilike svetog Petra, na praznome trgu. Već od sada pozivam sve da mi se u duhu pridruže posredstvom medija. Slušat ćemo Božju Riječ, uzdići svoju prošnju, klanjati se Presvetom Oltarskom Sakramentu kojim ću na kraju udijeliti blagoslov Urbi et orbi s kojim će biti povezana mogućnost primanja općeg oprosta, rekao je Papa.

Vatican Media

U ovim danima kušnje, dok čovječanstvo drhti zbog prijetnje pandemije korona virusa pozivam i sve vjernike HKŽ München da se molitvom Očenaša točno u podne na Blagovijest u srijedu, 25. ožujka 2020. povežemo zajedno sa Svetim Ocem Papom Franjom i cijelim kršćanskim svijetom!

Fra Petar Klapež, župnik


Papa Franjo: “Iz ovog možemo izaći samo zajedno”

Papa Franjo: “Iz ovog možemo izaći samo zajedno”

“Ovdje plačemo i patimo. Svi. Iz ove situacije možemo izaći samo zajedno, kao cjelokupno čovječanstvo”, poručio je papa Franjo u telefonskom intervjuu za La Stampu, čije istaknute dijelove na hrvatski jezik prenosi Fratellanza umana.

Govoreći o trenutačnoj izvanrednoj zdravstvenoj situaciji, papa Franjo rekao je da se ona treba živjeti “u pokori, samilosti i nadi. I u poniznosti, jer mnogo puta zaboravljamo da u životu postoje ‘tamna područja’, mračni trenuci. Mislimo da se mogu dogoditi samo nekom drugom. Umjesto toga, ovo je vrijeme mračno za sve, nitko nije isključen. Obilježeno je bolom i sjenama koje su nam ušle u kuću. To je drugačija situacija od one koju smo živjeli. Također zato što si nitko ne može priuštiti da ostane miran, svi dijele ove teške dane”.

“Ne smijemo praviti razliku između vjernika i nevjernika, idemo na korijen: čovječanstvo. Pred Bogom smo svi djeca”, poručio je Papa.

“Ovih dana ispričali su mi priču koja me pogodila i rastužila i zato što predstavlja ono što se događa u bolnicama”, ispričao je papa Franjo glede usamljenosti onih koji umiru od Covid-19: “Starica je shvatila da umire i htjela se oprostiti od svojih najmilijih: medicinska sestra je uzela telefon i videopozivom nazvala njenu unuku, tako je starica vidjela lice svoje unuke te je mogla otići s tom utjehom”. Krajnja je potreba imati ruku koja te uzme za ruku. Jednu gestu posljednjeg druženja. I mnoge medicinske sestre i medicinski tehničari ovu posljednju želju prate uhom, slušajući bol usamljenosti, uzimajući osobu za ruku. Bol onih koji su otišli bez pozdrava postaje rana u srcu onih koji ostaju. Zahvaljujem svim ovim medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima, liječnicima i volonterima koji se, unatoč izvanrednom umoru, privijaju sa strpljenjem i ljubaznošću kako bi nadoknadili prisilni izostanak članova obitelji”.

Glede posljedica za budućnost, Papa je istaknuo da “moramo misliti da će to biti pomalo kao nakon rata. Neće više biti ‘drugi’, nego će bit ‘mi’. Jer iz ove situacije možemo izaći samo zajedno. Morat ćemo još više pogledati korijene: bake i djedove, starije. Graditi među nama istinsko bratstvo. Sjećati se ovog teškog iskustva kojeg smo živjeli svi zajedno. I nastaviti dalje s nadom, koja nikad ne razočara. To će biti ključne riječi za ponovni početak: korijenje, sjećanje, bratstvo i nada”.

Rim (IKA)


POVODOM POTRESA U GRADU SVIH HRAVATA ZAGREBU

Foto: Borna Filic/PIXSELL

POVODOM POTRESA U GRADU SVIH HRAVATA ZAGREBU

Povodom današnjeg potresa u Zagrebu župnik HKŽ München fra Petar Klapež uputio je osjećaje   blizine i solidarnosti zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću, preporučivši Božjoj Providnosti i Gospinu zagovoru sve stradale.

Uzoriti gospodine Kardinale!

Pogođeni jutros iznenadnom viješću  potresa u glavnom gradu svih Hrvata u Zagrebu, koji je u ovoj opasnosti s korona virusom, umnožio  dodatna  stradanja, strah i nesigurnost kod ljudi, a mnogima je nanio materijalne štete, oštetio katedralu i tolike crkve u Zagrebu i okolici, za sve to smo iznenada zatečeni i zabrinuti.

U ovim teškim trenutcima u svoje osobno ime, u ime svoje subraće, časnih sestara i svih vjernika HKŽ München želim posvjedočiti svoju posebnu blizinu s Vama uzoriti Kardinale, sa svim svećenicima, redovnicima i redovnicama, kao i sa svim  vjernicima i građanima grada Zagreba.

Gledajući i ovaj potres očima naše vjere, molim za Božji blagoslov i Gospin zagovor za sve stradale da sjedinjeni s Isusovom spasonosnom agonijom Velikog tjedna  budu ispunjeni nadom, u otajstvo Isusova i našeg Uskrsa.

Zajedno sa  vjernicima HKŽ München molimo, da svim pogođenima ovim potresom, kao i svim onima koji trpe od zaraznog korona virusa, da im Bog udijeli milost snage i mira u ovim teškim danima iskušenja, a u svima nama da raspeti i uskrsli Gospodin  probudi osjećaj solidarnosti, kojom ćemo im priteći u pomoć. U  zajedništvu molitve i s osobitim poštovanjem i solidarnosti iskreno Vas u Gospodinu pozdravljaju fratri i časne sestre sa svim zabrinutim vjernicima iz HKŽ München.

Fra Petar Klapež, župnik