UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE: TEK JEDNA ILUZIJA?

U svim narodima i religijama 'nebo' se zamišlja vertikalno, kao nešto što se nalazi 'gore', 'iznad nas'. Ući u zajedništvo s nebeskim, božanskim, zamišljalo se kao 'uznesenje', 'uzvišenje'. Apostol Pavao tako tvrdi da će "u Kristu svi biti oživljeni": najprije Krist a zatim oni koji su Kristovi, a na kraju čitavo postojanje (r. 23-24), da 'Bog bude sve u svemu'.
Kako će se to zbiti? Francois Mauriac, velikoga francuski intelektualac, nobelovac i katolik, na upit svoga prijatelja: "Kako to da Vi koji ste jedan kritičan i suvremen čovjek i intelektualac možete istodobno kao kršćanin vjerovati u tako nešto apsurdno kao što je život poslije smrti? Kako sebi takvo nešto zamišljate?" Mauriacov odgovor bijaše neočekivan: "Uopće sebi to ne pokušavam zamisliti. Prepuštam Bogu način na koji će svoje (vjernike) iznenaditi."
Spomenimo ovdje i suvremenog njemačkog filozofa Jurgena Habermasa koji je u jednom govoru 2001. u Frankfurtu svoje slušatelje iznenadio tvrdnjom: "Izgubljena vjera u uskrsnuće ostavlja osjetnu (vidljivu) prazninu". A njegov učitelj, Max Horkheimer 1968. u jednom razgovoru za časopis Spiegel slično kaže: "Ako ne bi postojao Bog i nada u uskrsnuće onkraj smrti, tada, u konačnici, ne bi postojala niti pravednost za sve žrtve ljudske povijesti zla". Ta težnja za puninom pravednosti probudila je u njemu čežnju za 'sasvim Drugim', nadu da bi ipak mogao postojati konačni smisao ljudskog postojanja.
Tu duboku čežnju za ispunjenjem pravednosti potvrđuju stihove Marijina hvalospjeva: 'Silne zbaci s prijestolja a uzvisi neznatne… Rasprši oholice umišljene…'. Bog se zauzima za dostojanstvo slabijih, i žrtve povijesti zla neće ostati vječito žrtve. Uzvišenje neznatnih je Božji 'zakon': snažno obećanje da poslije patnje, slijedi proslava.
Svetkovina Marijina Uznesenja podsjeća na konačnu sudbinu vjernika, a to je vječno zajedništvo života s Bogom. Ljudi na to često zaborave. Zato je Marija znak utjehe i sigurne nade za narod Božji koji se nalazi na zemaljskom hodočašću. Ono što je o Mariji rečeno, vrijedi za Crkvu u cjelini i svakog vjernika. Marija koja čitavim svojim bićem i postojanjem pripada Bogu jest prvo stvorenje koje je uronjeno u potpuno zajedništvo s Bogom. To znači 'uznesena dušom i tijelom' Bogu, to jest u svom totalitetu. Netko reče: ako je Krist savršena slika Boga nevidljivoga, tada je Marija savršena slika pobožanstvenjene ljudskosti.
U slikovnim prikazima umjetnici često prikazuju Marijino okrunjenje u prisutnosti Presvetog Trojstva, a to je u biti prikaz duhovnoga cilja kršćanske vjere: pobožanstvenjenje (obogotvorenje, divinizacija) čovjeka. 'Slava je Božja živi čovjek, a slava čovječja u tome da vidi Boga' (Gloria Dei vivens homo, gloria autem hominis visio Dei), veli sv. Irenej. Čovjek ponovno obnavlja svoju bogosličnost koja je bila izgubljena iskonskim padom (Post 1, 27). "Time smo obdareni dragocjenim, najvećim obećanjima da po njemu postanete zajedničari božanske naravi…" (2 Petr 1,4).
Bog je postao čovjekom kako bi čovjek mogao postati božanskim, veli sv. Atanazije. Nepropadljivost je jedna od bitnih Božjih karakteristika, pa se pobožanstvenjenje, prema gledanju crkvenih otaca, sastoji u tome da propadljivi čovjek postiže nepropadljivost. Bog je postao čovjek da bi čovjek postao «bog», to jest da bi bio istrgnut iz vlasti smrti, propadljivosti i grijeha i da bi bio uzet u Božje zajedništvo odnosno u Božje područje života. Zato je svetkovina Marijina Uznesenja optimistično slavlje, slavlje vjerničke nade. (fra Anđelko Domazet)


DEMON POHLEPE

Žudite li stalno stjecati još više i više? Želite li više novaca ili materijalnih dobara? Ukratko, jeste li pohlepni? Kad spomenemo da se naše ponašanje može okarakterizirati kao pohlepno, mnogi od nas teško će priznati da su ipak pretjerali želeći uvijek više no što imamo.
Isus u evanđelju kaže: 'Klonite se i čuvajte svake pohlepe!' Zašto se pohlepa smatra lošom? Je li pohlepa doista izvor iz kojega izviru svi ostali grijesi? Je li pohlepa sama po sebi uništava vrlinu i dobro?
U duhovnoj tradiciji čovječanstva imamo mnoštvo tekstova koji jednodušno upozoravaju na opasnost pohlepe. Spomenimo samo najpoznatiji primjer, a to je učenje Bude, koji je pohlepu, mržnju i iluziju nazivao 'trima otrovima' i glavnim preprekama ispravnom životu. Filozof Nietzsche je rekao da je za osvajanje vlasti potrebno tri stvari: pohlepa, zavist i mržnja, i to tim redoslijedom. U kršćanskoj tradiciji pohlepa se također vidi kao matrica, korijen svih ostalih grijeha. Radix omnium malorum avaritia, (Korijen svega zla je pohlepa) poručio je sv. Pavao ranoj Crkvi (Tim 6, 10). Mi to prevodimo podosta netočno: "Ljubav prema novcu korijen je svega zla".
"Počivaj, jedi, pij, uživaj!" Tako bogati čovjek kaže sebi. Posljedica takvog stila života i razmišljanja nije samo hedonizam, nego suprotstavljanje između onoga "koji sebi zgrće blago na zemlji" i onoga koji se "bogati u Bogu". Na jednom drugom mjestu Isus slično kaže: "Ne zgrćite sebi blago na zemlji, gdje ga moljac i rđa nagrizuju i gdje ga kradljivci potkopavaju i kradu. Zgrćite sebi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni rđa ne nagrizaju i gdje kradljivci ne potkopavaju niti kradu. Doista, gdje ti je blago, ondje će ti biti i srce". (Mt 6, 19-21)
Mnogi društveni analitičari u dijagnozi današnjeg društva vide pohlepu kao najveće zlo koje ugrožava budućnost čovječanstva. Plodovi pohlepe su bolesne ambicije, škrtost, neumjerenost u kupovanju i trošenju, nesposobnost da dijelimo, podčinjavanje drugih našim nagonima i željama. Pohlepa na području seksualnosti naziva se bludnost. Na području hrane i pića, to je neumjerenost. Pohlepan um nikada nije miran. Postoji pohlepa za vlašću, za popularnošću, i sl. Pohlepa je temelj većine naših navezanosti i negativnih emocija. Pohlepa je bit životnog stava kojemu je osnovni pojam 'ja' i 'moje'. Pohlepni su ljudi poput jame bez dna. Što više imaju, to više žele, a ipak nisu nikada zadovoljni.
U osnovi je pohlepe velika nesigurnost i pogrešno uvjerenje o tome što je izvor naše sigurnosti. Mnogi sigurnost traže u izvanjskim stvarima. Jedina istinska i trajna sigurnost nalazi se u Bogu, jer jedino on zna što nam je potrebno kako bismo učili i napredovali. Kao i druge negativne emocije ili loše navike (poroci, grijesi) i demon pohlepe treba zamijeniti nečim pozitivnim.
Što je suprotnost pohlepi? Darežljivost, spremnost na dijeljenje, briga za druge. Napetosti koje stvara pohlepa liječi stav koji Isus opisuje kada govori o pticama nebeskim i ljiljanima poljskim (Mt 6, 19-34). Takav nutarnji stav je neophodan za onoga tko teži duhovnim ciljevima. U Govoru na gori Isus jasno kaže: 'Tražite najprije Kraljevstvo Božje i njegovu pravednost'. Isus jasno kaže što se ovdje misli pod pohlepom: da čovjek smisao svoga života vidi u onome što posjeduje! Kada ljudi postanu žrtve takve zablude – da je smisao života u posjedovanju – razaraju se međuljudski i obiteljski odnosi. Svima nama je bliska ta opasnost da se više brinemo i trudimo oko osiguranja našega života i materijalnih posjeda, nego oko bogatstva vlastitoga srca. (fra Anđelko Domazet)


ČUDAN ‘OČE NAŠ‘

MOLITELJ: Oče naš, koji jesi na nebesima…

BOGDa?

MOLITELJ: Ne prekidaj me!! Zar ne vidiš da molim?!

BOGAli zvao si me!

MOLITELJ: Ja tebe?… Ah… ne… ja te zapravo nisam zvao. To je molitva. Mi upravo tako molimo: Oče naš, koji jesi na nebesima!

BOG: Evo opet! Je l’ me zoveš kako bismo razgovarali? Ili što? Dakle, što te muči?

MOLITELJ: Sveti se ime tvoje…

BOG:Misliš li ti to ozbiljno?

MOLITELJ: Zar bih trebao tu nešto ozbiljno misliti?

BOGŽeliš zaista da se moje ime sveti? Što ti to uopće znači: ‘sveti se ime tvoje?’

MOLITELJ: Pa to znači… Ne znam što to znači! Odakle bih znao što to znači?!

BOG:To znači da me želiš slaviti, da sam ti ja poseban, da sam ti važan, da ti je moje ime dragocjeno.

MOLITELJ: Aha, hm,… razumijem… Dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji…

BOG: Radiš li ti na tome?

MOLITELJ: Ha? Misliš na tome da dođe kraljevstvo tvoje? Pa naravno! Idem svake nedjelje u crkvu, dajem milostinju, čak dajem i za misije.

BOGDa, ali ja želim više; želim da dovedeš svoj život u red, želim da ostaviš navike koje drugima idu na živce, da naučiš misliti na druge. Želim da pomogneš ljudima, da im pokazuješ put k Istini, da liječiš bolesne, oslobađaš zatočene, nahraniš gladne… Jer sve što učiniš za te ljude, za mene si učinio.

MOLITELJ: Zašto to govoriš baš meni? Kao da ja mogu nahraniti gladne, pomoći siromašnima… Pogledaj samo koliko love imaju bogati! Idi njima reci nek’ se zauzmu za siromahe.

BOGOprosti, ali ja sam mislio da stvarno moliš da dođe kraljevstvo moje i da bude volja moja. To, naime, kod onoga koji za to moli počinje sasvim osobno. Tek onda kada želiš isto što i ja, možeš biti vjesnik moga kraljevstva.

MOLITELJ: Ma to mi je jasno! … Mogu sad nastaviti moliti?

Kruh naš svagdanji daj nam danas…

BOGHej-hej! Ali vidi kako si punašan! Tvoja te molitva  obvezuje nešto učiniti, kako bi milijuni gladnih na ovom svijetu dobili svoj svagdanji kruh.

MOLITELJ: … i otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim…

BOG: A što je s tvojim kolegom s posla?

MOLITELJ: Njega mi ne spominji! Ti znaš da me on javno blamira, da je uvijek arogantan prema meni, da mi diže tlak svojim ciničnim primjedbama. I on to zna! On mene uopće ne doživljava ozbiljno, on se sa mnom ruga… taj tip je…

BOGZnam, znam! A ipak, tvoja molitva?

MOLITELJ:Pa nisam baš tako mislio!

BOGTi si barem, iskren. Nego, de mi reci, je l’ tebe čini sretnim živjeti tako, pun bijesa i mržnje prema tom kolegi?

MOLITELJ: Je, da! Taman posla! … To me razara, to me boli!!!

BOGJa te želim ozdraviti. Oprosti mu, i ja ću tebi oprostiti. Možda ja tebi ipak još prije oprostim. Onda su arogantnost i mržnja njegovi grijesi, a ne više tvoji. Možda ćeš pritom izgubiti nešto od svoga novca i imidža. Ali to će ti donijeti mir u srce.

MOLITELJ: Hm, nisam baš siguran mogu li to…

BOG:Ja ću ti pomoći!

MOLITELJ: ….i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla ..

BOGMa ništa lakše od toga. Samo mi reci koje te osobe i situacije uvode u napast.

MOLITELJ: Kako to misliš?

BOGZnaš ti svoje slabe točke: neodgovornost, rasipnost, škrtost, agresivnost, odgoj…. Ne daj napasti niti jednu jedinu šansu!

MOLITELJ: Čini mi se da mi je ovo najteži ‘Očenaš’ koji sam ikada izmolio, ali sad prvi put moja molitva ima veze s mojim svakodnevnim životom.

BOG: Jako dobro! Napredujemo! Sada nastavi moliti do kraja.

MOLITELJ: Jer tvoje je kraljevstvo i moć i slava u vijeke vjekova. Amen.

BOGZnaš što mi se sviđa? Kada me ljudi kao ti počnu ozbiljno doživljavati, iskreno moliti, slijediti i činiti ono što je moja volja. Kada ljudi primijete da ih njihov trud oko moga kraljevstava čini sretnim.


Molitva Gospi od Anđela

O Marijo Kraljce neba i zemlje, anđela i svetih, jedina Kraljice na Nebu i zemlji! Ja evo dijete Tvoje, molim u duhu pred Tobom i preporučujem se pod Tvoju obranu.Majka si mi uvijek i svugdje bila. Čuvaj me i prati kao Svoga Sina, Gospodina mojega Isusa Krista, uči me svojoj poniznosti i anđeoskoj vrlini, vodi me za ruku usred teškoća i kušnja i budi vjerna zagovornica kod Boga Oca. O Gospe od Anđela, po zagovoru sv. Franje, izmoli nam oprost svih krivica, pomozi našoj volji da se drži daleko od grijeha i daj da nikad ne budemo ravnodušni pred činjenicom što smo postali dostojni zvati te uvijek svojom majkom. Danas ti posvećujem svoj život i rad, svoje srce i misli, da bdiješ nada mnom i mojim životom. Ti si me naučila ljubiti Isusa i zato je moja jedina radost da u svakom trenutku svoga života mislim, činim i govorim, što je na slavu, Boga Oca, Boga Sina i Boga Duha Svetoga zajedno s Tobom O Marijo! Amen.

 

LITANIJE KRALJICI ANĐELA

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče, nebeski Bože, SMILUJ NAM SE!
Sine, Otkupitelju svijeta Bože…
Duše Sveti, Bože…
Sveto Trojstvo, Jedan Bože…

Kraljice Anđela, MOLI ZA NAS!
Kraljice Arhanđela…
Kraljice Poglavarstava…
Kraljice Moći…
Kraljice Vlasti…
Kraljice Gospodarstava…
Kraljice Prijestolja…
Kraljice Kerubina…
Kraljice Serafina…
Kraljice svih nebeskih zastupnika…
Kraljice Anđela, bez grijega istočnoga začeta…
Kraljice Anđela, Majko Boga i ljudi…
Kraljice Anđela, koja ozdravljaš bolesne…
Kraljice Anđela, kojoj slava i čudesa se množe svaki dan…
Kraljice Anđela, koja uskrisuješ umrle i obraćaš i najtvrđe grešnike…
Kraljice Anđela, kojoj se dive sam Bog, Anđeli i Sveci…
Kraljice Anđela, pomoćnice naša u svakoj potrebi…
Kraljice Anđela, koja ne ostavljaš one koji se Tebi utječu…
Kraljice Anđela, koja vraćaš vid slijepima i blažiš trpljenje…
Kraljice Anđela, koja voliš kad Te tako nazivamo…
Kraljice Anđela, koja daješ svaku milost onima što Te prizivaju…
Kraljice Anđela, koja uklanjaš svaku prepreku pred onima koji žele posvetiti se Tvojem Sinu…
Kraljice Anđela, koja štitiš od pakla one što nose Tvoj Škapular…
Kraljice Anđela, koja si poučila tolike Svete…
Kraljice Anđela, koja raduješ Boga Oca kao Njegova ljubljena kćer…
Kraljice Anđela, koju Sin Božji časti kao svoju Bezgrešnu Majku…
Kraljice Anđela, koju Duh Sveti ljubi kao vjernu Zaručnicu…
Kraljice Anđela, koja vodiš vojsku Neba…
Kraljice Anđela, Živote i Radosti naša…
Kraljice Anđela, Nado i Braniteljice naša kod Gospodina…
Kraljice Anđela, koju nitko ne zove bez uslišanja…
Kraljice Anđela, kojoj nakon Boga najviše zahvaljujemo…
Kraljice Anđela, koja si učinila tolika velika čudesa…
Kraljice Anđela, kojoj se klanjaju anđeli…
Kraljice Anđela, moćna Srcem Tvoga Sina izbavi nas iz prijetećeg zla…
Kraljice Anđela, savršena svjedokinjo Božanstva, isprosi nam ljubav Božju koju često ne zaslužujemo…
Kraljice Anđela, najveće djelo Svetoga Duha, izmoli nam savršenu poslušnost Njegovom šaptu…

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

POMOLIMO SE! Bože, koji si nam dao predostojnu Kraljicu Anđela, koja vlada na Nebu i zemlji, učini da doživimo Njenu divnu pomoć, kad satrveni u nevolji zazovemo Nju tim slavnim zazivom, po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Predostojna Kraljice Neba i Gospodarice Anđela, Tebe, koja si od Boga primila moć i misiju da satreš glavu sotone, ponizno molimo, pošalji nam vojsku nebesku, da na Tvoju zapovijed potjera zle duhove, bori se svugdje s njima, pobijedi njihovu drskost i u ponor ih vječni strovali. Amen.

 

PORCIJUNKULSKI OPROST

Blagdan Gospe od Anđela je i dan potpunog oprosta, tzv. Porcijunkulskog oprosta. Na ovaj dan u svim franjevačkim crkvama diljem svijeta vjernici mogu dobiti porcijunkulski ili potpuni oprost od vremenitih kazni. Oprost vjernici mogu dobiti od 1. kolovoza u podne do 2. kolovoza u ponoć ako pohode crkvu, ispovjede se i pričeste, te izmole Vjerovanje, Oče naš i pomole se na nakanu Svetoga Oca.

Potpuni oprost je godine 1216. sv. Franjo izmolio od pape Honorija III., koji je odredio posebni oprost svima onima koji pohode crkvicu Porcijunkulu. Oprost je prvotno bio vezan uz pohod Porcijunkuli, ali kasnije se proširio na sve franjevačke crkve.

Ljudi su nekoć morali hodočastiti u Svetu Zemlju da bi zadobili ovakav oprost, oprost od vremenitih kazni za grijehe, što je mnogima bilo nemoguće. U tome je i veličina svetog Franje koji je učinio da se i u Asizu u Porcijunkulskoj crkvici može dobiti takav oprost.

„Sve vas želim poslati u raj“ – tim je riječima Franjo Asiški vjernicima okupljenim u Porcijunkuli 2. kolovoza 1216. godine objavio da je od pape Honorija III. izmolio potpuni oprost za sve koji posjete tu crkvicu, ispovjede se i pokaju.


Ljetni raspored Sv. misa od 30. 6. do 1. 9. 2019.

Raspored svetih misa od 30. 6. do 21. 7. 2019.

RADNIM DANOM
Kapela bl. Alojzija Stepinca
Schwanthalerstr. 96/98, 80336 München
- 18.00 sati Krunica i mogućnost za sv. ispovijed
- 18.30 sati Sv. Misa

NEDJELJOM
- 08.30 sati Kapela bl. Alojzija Stepinca
Schwanthalerstr. 96/98, 80336 München
- 09.30 sati St. Paul
St.-Pauls-Platz 10, 80336 München
- 11.30 sati Maria Schutz - Pasing
Bäckerstr. 19, 81241 München
- 12.00 sati St. Gabriel
Versaillerstr. 20, 81677 München
- 12.30 sati St. Michael
Neuhauser Str., 80331 München
- 17.00 sati St. Paul
St.-Pauls-Platz 10, 80336 München

Raspored svetih misa od 28. 7. do 1. 9. 2019.

RADNIM DANOM
Kapela bl. Alojzija Stepinca
Schwanthalerstr. 96/98, 80336 München
- 18.00 sati Krunica i mogućnost za sv. ispovijed
- 18.30 sati Sv. Misa

NEDJELJOM
- 09.30 sati St. Paul
St.-Pauls-Platz 10, 80336 München
- 12.30 sati St. Michael
Neuhauser Str., 80331 München
- 17.00 sati St. Paul
St.-Pauls-Platz 10, 80336 München

Redoviti raspored sv. misa započet će u nedjelju, 8. 9. 2019. godine.