Admin – HKŽ München

5. Uskrsna nedjelja 28.04.2024.

Danas je Peta uskrsna nedjelja. Svete mise slavimo po redovitom nedjeljnom rasporedu i to: u crkvi sv. Pavla u 9.00 i u 17.00 sati, dječju sv. misu u našoj kapeli u 10.30 sati, u Pasingu u 11.30 sati, u St. Gabriel u 12.00 sati u St. Michael u 12. 30 sati, u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 9.00 sati, u Emmeringu u 17.00 sati.
Ponedjeljkom, srijedom i petkom sv. misu slavimo u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati.
Utorkom i četvrtkom sv. misu slavimo u našoj kapeli u 18.30 sati.
Utorkom poslije svete mise molimo pobožnost od 13 utoraka na čast sv. Ante Padovanskog.
U srijedu, 01. svibnja je sv. Josip Radnik. Svetu misu slavit ćemo u u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati.
Subotom sv. mise slavimo u crkvi sv. Pavla u 18. 00 sati i u Geretsriedu u 18. 00 sati.
U slijedeću nedjelju, 05. 05. 2024. je Šesta uskrsna nedjelja. Svete mise slavimo po redovitom nedjeljnom rasporedu osim u Pasingu i to: u crkvi sv. Pavla u 9.00 i u 17.00 sati, dječju sv. misu u našoj kapeli u 10.30 sati, u Pasingu u 11.30 sati, u St. Gabriel u 12.00 sati u St. Michael u 12. 30 sati, u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 9.00 sati, u Emmeringu u 17.00 sati.
U slijedeću nedjelje u Pasingu u 11.30 sati nemamo svete Mise jer Njemačka župa slavi dan Župe - Maria Schutz.
U srijedu, 01. svibnja u Augsburgu je susret ministranata Hrvatskih katoličkih zajednica iz cijele Bavarske. Polazak naših ministranata za Augsburg je u srijedu ispred Hrvatskog Doma u 9.00 sati. Molimo sve naše ministrante da na vrijeme dođu i da sa sobom ponesu i športsku odjeću za športska natjecanja.
Kroz ovaj idući tjedan za svu školsku djecu vjeronauk, kao i sve župske aktivnosti su po redovitom rasporedu.
U organizaciji udruge roditelja i učitelji Hrvatske nastave u Bavarskoj danas u 14.00 sati u Hrvatskom Domu Schwanthalerstr. 96 održat će se lutkarska predstava „Kraljevna na zrnu graška“. Za izvedbu te male scene dolaze nam glumci iz Domovine. Pozivamo roditelje s djecom od najmanje dobi da dođu na ovu predstavu. Ulaz je za sve slobodan!

Trs i loze

„Ja sam istinski trs, a Otac moj – vinogradar… Ja sam trs, vi loze."

Bože, gdje si? Ima trenutaka kad je čovjeku pred očima sve mračno, kad ne vidi je li išta ostalo od njegove vjere i njegovog čvrstog pouzdanja u Boga. Čovjek onda ulazi u tamu, u napuštenost, osjeća se odbačenim i posve samim u svojim bolima. I tada se prolama krik: „Bože, gdje si?“ Ili: „Eli, Eli lema sabahtani?“ Doista, ima trenutaka, kad nam se čini da smo sami i zapušteni i da od naše vjere ima samo nekih jadnih ostataka. Pa ipak! To su tek kušnje. Vjerom znamo i srcem osjećamo kako je nemoguće da bi kršćanin bio sam i zapušten, baš kao što nije bilo moguće da Isus bude sam, izvan zajedništva sa svojim Ocem. Upravo nam o tome danas Isus progovara u prelijepoj slici loze i trsa (Iv 15, 1-8).

by Admin

4. Uskrsna nedjelja – Dobri Pastir 21.04.2024.

Danas je Četvrta uskrsna nedjelja - Nedjelja Dobrog Pastira. Svete mise slavimo po redovitom nedjeljnom rasporedu i to: u crkvi sv. Pavla u 9.00 i u 17.00 sati, dječju sv. misu u našoj kapeli u 10.30 sati, u Pasingu u 11.30 sati, u St. Gabriel u 12.00 sati u St. Michael u 12. 30 sati, u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 9.00 sati, u Emmeringu u 17.00 sati.
Ponedjeljkom, srijedom i petkom sv. misu slavimo u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati.
Utorkom i četvrtkom sv. misu slavimo u našoj kapeli u 18.30 sati.
Utorkom poslije svete mise molimo pobožnost od 13 utoraka na čast sv. Ante Padovanskog.
U četvrtak je sv. Marko, evanđelist. Svetu misu slavit ćemo u našoj kapeli u 18.30 sati.
Subotom sv. mise slavimo u crkvi sv. Pavla u 18. 00 sati i u Geretsriedu u 18. 00 sati.
U subotu poslije svete mise u crkvi sv. Pavla je redovita mjesečna kateheza i klanjanje za naše mlade.
U slijedeću nedjelju, 28. 04. 2024. je Peta uskrsna nedjelja. Svete mise slavimo po redovitom nedjeljnom rasporedu i to: u crkvi sv. Pavla u 9.00 i u 17.00 sati, dječju sv. misu u našoj kapeli u 10.30 sati, u Pasingu u 11.30 sati, u St. Gabriel u 12.00 sati u St. Michael u 12. 30 sati, u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 9.00 sati, u Emmeringu u 17.00 sati.
Kroz ovaj idući tjedan za svu školsku djecu vjeronauk, kao i sve župske aktivnosti su po redovitom rasporedu.
U organizaciji udruge roditelja i učitelja Hrvatske nastave u Bavarskoj u slijedeću nedjelju, 28. travnja 2024. u 14.00 sati u Hrvatskom Domu Schwanthalerstr. 96 održat će se lutkarska predstava „Kraljevna na zrnu graška“. Za izvedbu te male scene dolaze nam glumci iz Domovine. Pozivamo roditelje s djecom od najmanje dobi da dođu na ovu predstavu. Ulaz je za sve slobodan!

„Ja sam pastir dobri. Pastir dobri život svoj polaže za ovce!“ (Iv 10, 11-18)

Rekao bih da je potrebno da se kršćanin uvijek iznova posvješćuje tu čudesnu, tu divnu stvarnost što je Bog po svom Sinu učinio za naš život. Isus je naš pastir. Dobri pastir koji je dao život za nas jednom zauvijek, ali koji se neprestano daje za svakog pojedinog od nas. Daje nam se u svojoj riječi, daje nam se u svojim sakramentima. Štoviše, učinio nas je udovima svoga tijela, njegov je Duh u nama, u njegovoj Crkvi!

by Admin

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor u Münchenu, 16. i 17. 04. 2024.

Pozivamo sve vjernike Hrvatske katoličke župe München da izvrše svoju građansku dužnost, da iziđu na predstojeće parlamentarne izbore te na izborima daju glas onima za koje smatraju da će biti spremni provesti nužne reforme i služiti općem dobru u interesu svih građana Republike Hrvatske.

Za sve Hrvate koji žive u Bavarskoj izbori će se održati u utorak, 16. travnja i u srijedu, 17. travnja 2024. godine u Hrvatskom konzulatu Oberföhringer Str. 6, 81679 München od 07.00 do 19.00 sati!

Fra Petar Klapež, župnik

Izjava Komisije HBK Iustitia et pax povodom predstojećih parlamentarnih izbora

Zagreb (IKA)
03.04.2024. / 13:36

Izjava Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax u povodu predstojećih parlamentarnih izbora pod naslovom „Očuvati dostojanstvo politike i ustavno-pravni poredak države“ predstavljena je u srijedu 3. travnja 2024. u sjedištu HBK u Zagrebu.
Izjavu su predstavili tajnik Komisije prof. dr. Vladimir Dugalić, članica Komisije prof. dr. Dubravka Hrabar i član Komisije prof. dr. Stjepan Baloban.
Tajnik Dugalić na početku je ispričao predsjednika Komisije i đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića koji zbog obveza nije mogao doći. Kako bi se bolje shvatio kontekst unutar kojega je donesena Izjava, istaknuo je da Crkva sebe poima kao sakrament spasenja u svijetu te da je njezina zadaća posvećivanje svijeta. „Jasno da iz te uloge ona i ima određeni moralni autoritet u određenom društvu. Jest da smo kao ljudi koji činimo Crkvu grešni i slabi pa možda nekada zasjenimo to svoje poslanje, ali upravo ova Izjava koju danas želimo predstaviti je na tom tragu poslanja Crkve“, rekao je dodavši da žele podijeliti svoja razmišljanja i tražiti najbolja rješenja za hrvatsko društvo.
Govoreći o Komisiji Iustitia et pax, poručio je da se ona oglašava kada smatra da je to uistinu potrebno. „Izjavu smo napisali u duhu Evanđelja i socijalnog nauka Crkve. Temeljno metodološko načelo socijalnog nauka Crkve je: vidjeti – prosuditi – djelovati. I u tom duhu u Izjavi vidjeli, prosudili, ali isto tako donijeli neke smjernice za djelovanje“, kazao je te istaknuo da im je jedini cilj pridonijeti općem dobru hrvatskoga društva dodavši da su, kao tijelo HBK, politički neutralni.
Prof. dr. Dugalić izdvojio je tri temeljna cilja Izjave. „Prvi cilj: ovom Izjavom jasno i nedvosmisleno želimo pozvati vjernike i ljude dobre volje na izbore i želimo reći da izlazak na izbore nije samo građanska dužnost, nego da to proizlazi iz naše vjere kao vjerska dužnost. Vjera nije privatna stvar pojedinca. Vjera ima svoju društveno-socijalnu dimenziju i kao takvu, svaki vjernik ima odgovornost skrbiti za opće dobro“, istaknuo je dodavši da je izlazak na izbore minimum skrbi za opće dobro.
Kao drugi cilj naveo je pomoć vjernicima i ljudima dobre volje u donošenju suda. „Nažalost, postoji tendencija zbog određenih nedavnih pojava da se mnogi obeshrabre i odustanu od izlaska na izbore. U ovoj Izjavi smo rekli da to ne smije obeshrabriti. Ako imamo prisutnost političke nekulture, pa čak možda i određenoga ponašanja koje graniči sa zakonitošću, to nije razlog da se obeshrabrimo i ne izađemo na izbore“, rekao je.
Poručio je da u trećem dijelu pozivaju ljude dobre volje da obrate pozornost na neke stvari. „Prvo, da promotre političke programe. Nas jako zanima kako pojedina politička opcija želi rješavati demografsko pitanje, pitanje iseljavanja, pitanje migracija, ali i niz drugih društvenih pitanja koje smo ovdje naveli“, rekao je. Potom je kazao da su istaknuli da im nije svejedno i kakav svjetonazor ima određena politička opcija naglasivši da vjernici po savjesti ne mogu podržati one koji bi pobačaj stavili u Ustav ili koji promiču rodnu ideologiju. Također je naglasio da treba promotriti kako pojedina politička opcija želi suzbijati i boriti se protiv korupcije.
Član Komisije prof. dr. Baloban govorio je o značenju općega dobra. „U Izjavi se obraćamo katoličkim vjernicima, ali i svim ljudima dobre volje, svim građanima Republike Hrvatske jer je za sve najvažnije kako u Hrvatskoj ostvariti opće dobro“, rekao je te pojasnio da je opće dobro, prema učenju socijalnog nauka Crkve, skup onih uvjeta društvenoga života koji grupama i pojedincima omogućuju da potpunije i lakše dođu do vlastitoga savršenstva. „Drugim riječima, opće dobro omogućuje svakom čovjeku da može živjeti dostojno čovjeka. A cilj društvenoga života jest povijesno ostvarivo opće dobro. Središnje pitanje, stoga, i ovih izbora jest koje je povijesno ostvarivo opće dobro u ovom trenutku u Hrvatskoj“, kazao je. Pojasnio je da to za predstojeće izbore znači: kako omogućiti takve uvjete života kojima će svaki, baš svaki hrvatski građanin, moći živjeti dostojno čovjeka bez obzira na imovinsko stanje, znanstveni status ili položaj koji trenutačno obnaša u društvu i državi.
Naglasio je da Crkva ima legitimno pravo, kao i svaka kršćanska zajednica u Hrvatskoj, da javno iznese svoje mišljenje o predstojećim izborima. Ponovio je da Izjava nije političko ni vjersko-duhovno obraćanje, nego da je riječ o socijalnom govoru Crkve koji se temelji na socijalnom učenju Katoličke Crkve.
Iz prvoga dijela Izjave, izdvojio je da se vjernike podsjeća da nisu odgovorni samo za svoj privatni i obiteljski život, nego su suodgovorni i za život društvene zajednice u kojoj živi, tj. za opće dobro hrvatskoga društva i države. Rekao je također da je zadaća svih političara tražiti i težiti ostvarivom općem dobru u ovom trenutku u Hrvatskoj.
Potom je spomenuo dio Izjave koji govori o ključnim problemima u Hrvatskoj s kojima se treba suočiti u nadolazećem vremenu. „To je prvenstveno demografska kriza, dolazak stranih radnika, odnosno pitanje useljeničke politike, i u tom kontekstu poticanje povratka hrvatskih iseljenika, kao i zaustavljanje daljnjeg iseljavanja hrvatskih građana u druge zemlje“, naglasio je te podsjetio da Crkva u Hrvatskoj duže vrijeme upozorava na demografsku krizu. Spomenuo je i druga pitanja koja se navode u Izjavi.
Glede vrijednosnih i svjetonazorskih pitanja, istaknuo je da se spominju poštovanje vjerskih sloboda u javnom životu, poštovanje života od trenutka začeća do prirodne smrti, neradna nedjelja i pitanje rodne ideologije. „Potrebno je posvijestiti činjenicu da ne samo u osobnom i obiteljskom životu, nego i u javnom životu, moramo se boriti za sustav vrednota u kojem želimo živjeti u budućnost“, rekao je te dodao da se na kraju prvoga dijela Izjave govori o populizmu. „Na kraju ovog dijela Izjave stoji poziv svim hrvatskim građanima da se ne daju zavesti od onih koji ukazuju isključivo na propuste, a ne nude pozitivne programe koji bi mogli promijeniti situaciju na bolje. Političare pak, napose one koji se izjašnjavaju kao katolički vjernici, pozivamo da u duhu hrvatskog demokratskog i pluralnog društva, surađuju i s onim političkim opcijama koje se u svemu ne slažu s njima, ali se zauzimaju za vrijednosni sustav većine Hrvata i hrvatskih građana“, poručio je. Zaključio je pozivom političarima u „nadmetanju u pozitivnom“.
Članica Komisije prof. dr. Hrabar govorila je o ustavno-pravnom poretku. Rekla je da međusobno optuživanje, diskreditiranje drugih političkih opcija i njihovih kandidata za Hrvatski sabor, kršenje ustavnih odredbi i narušavanje ustavno-pravnog poretka države nisu ponašanja koja zaslužuju povjerenje građana. „A imaju usto iznimno negativan odgojni učinak na sve segmente društva: od obiteljskoga života preko škole do javnoga i osobito svakodnevnoga života“, poručila je te dodala da stoga pozivaju sve sudionike izbornog procesa da poštuju nepovredivo dostojanstvo svake ljudske osobe i pritom očuvaju dostojanstvo politike te pruže primjer političke kulture i zrelosti političkog ponašanja.
Istaknula je da Komisija poziva birače da na predstojećim izborima daju glas onima za koje smatraju da će biti spremni provesti nužne reforme i služiti općem dobru u interesu svih građana. „U ovom trenutku sveopće geopolitičke nestabilnosti u Europi, osobito izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu koja se na određen način proteže i do naših prostora, najmanje nam je potrebna politička nestabilnost i dovođenje u pitanje povjerenja u institucije, kao i u zakonitost parlamentarnih izbora koji su pred nama“, kazala je.
„Pozivamo građane vjernike i sve ljude dobre volje u Hrvatskoj da svojim glasom podrže one političare koji se zauzimaju za slobodnu Hrvatsku u okviru zajednice europskih naroda i za istaknuto mjesto Republike Hrvatske u Europskoj uniji, svjesni naravno da ona nije idealna“, poručila je prof. dr. Hrabar.
Istaknula je na kraju da izlazak građana na parlamentarne izbore predstavlja ostvarenje demokracije u svakoj državi, pa tako i u Hrvatskoj. „Slobodna volja pri odabiru saborskih zastupnika odraz je dugoočekivane demokracije koju smo ostvarili državnim osamostaljenjem. Međutim, to je samo jedna strana pluralne demokracije. Drugu čini ozračje u kojem se izbori odvijaju“, ustvrdila je naglasivši važnost poštivanja državnih institucija.
Tajnik Komisije prof. dr. Dugalić govorio je na kraju o zaustavljanju korupcije u Hrvatskoj istaknuvši da je Hrvatska još uvijek percipirana kao zemlja u kojoj je u višem stupnju prisutna korupcija. „Zato smatramo i slažemo se sa svim onima koji kažu da među prioritete moramo staviti borbu protiv korupcije jer ona stvara nezdrave međuljudske odnose, nepovjerenje u državne institucije, ali i rezerviranost ulagača u razna područja gospodarstva“, rekao je naglasivši da je korupcija zlo koje se rađa u srcima onih koji se Boga ne boje i za ljude ne mare.
„Najodgovorniji za stvaranje uvjeta za prestanak korupcije su političari i zato borbu protiv korupcije svi moraju staviti kao svoj prioritet, uz jasno pitanje demografije i druga pitanja. Isto tako smo pozvali da sve političke opcije i koalicije prihvate etiku kao stup svoga života i ponašanja“, rekao je te istaknuo da borba protiv korupcije nije samo stvar političara, nego i odgovornost svih građana jer se to društveno zlo može iskorijeniti samo zajedničkom akcijom. „A to znači da je potrebno institucijama koje su zadužene za otkrivanje i suzbijanje korupcije dati veće ovlasti, a sâm proces razotkrivanja korupcije učini transparentnijim, bez senzacionalističkih i selektivnih izvješća u hrvatskoj javnosti“, dodao je.
Potom je rekao da je Komisija na kraju uputila završni apel jer nekultura dijaloga, koja je često prisutna u političkim raspravama, dovodi hrvatske građane u situaciju da ne žele izaći na izbore. „Želimo naglasiti da i neizlaskom na izbore, ipak se glasuje, ali tada prepuštamo drugima da odlučuju u naše ime“, naglasio je kazavši da su pozvali građane da ne glasuju protiv nekoga, nego da svojim glasom podrže one čija djela pokazuju da im se može vjerovati te kazne one koji nisu ispunili obećanja. „Pozivamo sve da daju osoban doprinos u planu stvaranja pozitivnog raspoloženja kako bi i ovi parlamentarni izbori protekli mirno i dostojanstveno, u ozračju zakonitosti i pravednosti, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske“, zaključio je prof. dr. Dugalić.

by Admin

3. Uskrsna nedjelja14.04.2024.

Danas je Treća uskrsna nedjelja. Svete mise slavimo po redovitom nedjeljnom rasporedu i to: u crkvi sv. Pavla u 9.00 i u 17.00 sati, dječju sv. misu u našoj kapeli u 10.30 sati, u Pasingu u 11.30 sati, u St. Gabriel u 12.00 sati u St. Michael u 12. 30 sati, u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 9.00 sati, u Emmeringu u 17.00 sati.
Danas na treću uskrsnu nedjelju u 16.00 sati je športski susret naših ministranata na sportskom terenu Stastliche Oberschule für Wirtschaft, Lindwurmstr. 90; 80337 München. Molimo sve naše ministrante da svi dođu u 16.00 sati izravno na športski teren te škole.
Ponedjeljkom, srijedom i petkom sv. misu slavimo u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati.
Utorkom i četvrtkom sv. misu slavimo u našoj kapeli u 18.30 sati.
Utorkom poslije svete mise molimo pobožnost od 13 utoraka na čast sv. Ante Padovanskog.
Subotom sv. mise slavimo u crkvi sv. Pavla u 18. 00 sati i u Geretsriedu u 18. 00 sati.
U slijedeću nedjelju, 21. 04. 2024. je Četvrta uskrsna nedjelja – Nedjelja Dobrog Pastira. Svete mise slavimo po redovitom nedjeljnom rasporedu i to: u crkvi sv. Pavla u 9.00 i u 17.00 sati, dječju sv. misu u našoj kapeli u 10.30 sati, u Pasingu u 11.30 sati, u St. Gabriel u 12.00 sati u St. Michael u 12. 30 sati, u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 9.00 sati, u Emmeringu u 17.00 sati.
Kroz ovaj idući tjedan za svu školsku djecu vjeronauk, kao i sve župske aktivnosti su po redovitom rasporedu.
U slijedeću srijedu, 17. 04. 2024. je roditeljski sastanak naših folkloraša u Hrvatskom domu Schwanthalewrstr. 96. s početkom u 19.30 sati. Pozivamo sve roditelje naših folkloraša na ovaj sastanak.
U slijedeću subotu, 20. 04. 2024. održava se 30. dječji hrvatski folkolorni festival u Kultur und Sportzentrum Martinsee, Martinseestrasse 2; 63150 Heusenstamm s početkom u 15.00 sati. Polazak naših folkloraša autobusom je u subotu, 20.04. 2024. u 8.00 sati ispred Hrvatskog Doma Schwanthalerstr.96.
Molimo sve hodočasnike za Lurd, koji još to nisu učinili, da do iduće nedjelje. uplate određen iznos za hodočašće od 350. Eura, jer imamo dosta hodočasnika na listi čekanja.
U slijedeću srijedu tj. 17. travnja 2024. u Hrvatskoj se održavaju Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor. Za sve Hrvate koji žive u Bavarskoj izbori će se održati u slijedeći utorak, 16. travnja i u srijedu, 17. travnja 2024. godine u Hrvatskom konzulatu Oberföhringer Str. 6, 81679 München od 07.00 do 19.00 sati! Pozivamo sve vjernike Hrvatske katoličke župe München da izvrše svoju građansku dužnost i da iziđu na predstojeće parlamentarne izbore te na izborima daju glas onima za koje smatraju da će biti spremni provesti nužne reforme i služiti općem dobru u interesu svih građana Republike Hrvatske.

Trebalo je da Krist sve to pretrpi i treći dan uskrsne od mrtvih.

Evanđelje dana (Lk 24, 35-48)

by Admin

RASPORED LITURGIJSKIH SLAVLJA NA VELIKO TRODNEVLJE I SVETKOVINU USKRSA U HRVATSKOJ KATOLIČKOJ ŽUPI MÜNCHEN

VELIKI ČETVRTAK - 28. 03. 2024.

Veliko trodnevlje započima Misom Večere Gospodnje na Veliki četvrtak

na Veliki četvrtak Misu Večere Gospodnje

slavit ćemo samo u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati.

VELIKI PETAK - 29. 03. 2024.

Na Veliki petak križni put nacija započima u St. Michael crkvi u 10.00 sati. Naša župa moli 4. postaju križnog puta. Pozivamo sve naše vjernike na Križni put nacija!

Na Veliki petak liturgijski obred slavit ćemo po slijedećem rasporedu:

u crkvi sv. Pavla u 18.00 sati

u crkvi sv. Gabriela u 18.00 sati

u crkvi Maria Schutz u Pasingu u 19.00 sati.

Na Veliki petak za sve odrasle vjernike obavezan je post i nemrs!

VELIKA SUBOTA - 30. 03. 2024.

Na Veliku subotu, Vazmeno bdijenje, slavit ćemo po slijedećem rasporedu:

u crkvi sv. Pavla u 19.00 sati i u 22.sata

u crkvi sv. Gabriela u 18.00 sati

u crkvi P. Rupert Mayer u Poingu u 19.00 sati

BLAGOSLOV USKRSNOG JELA

Blagoslov uskrsnog jela bez svete mise imat ćemo

na Veliku subotu u crkvi sv. Pavla u 12.00 sati

i na Veliku subotu poslije svih sv. misa

kao i na sam dan Uskrsa poslije svih svetih misa.

USKRS - nedjelja, 31. 03. 2024. (početak ljetnog vremena)

Na svetkovinu Uskrsa svete mise slavimo po slijedećem rasporedu i to:

u našoj kapeli u 9.00 sati i u 10.30 sati

u crkvi sv. Pavla u 17.00 sati

u Pasingu u 11.30 sati

u St. Gabriel u 12.00 sati

u St. Michael u 12.30 sati

u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 9.00 sati

U Geretsriedu u 16.30 sati

u Emmeringu u 17.00 sati

USKRSNI PONEDJELJAK, 01.04.2024.

Na Uskrsni Ponedjeljak svete mise slavimo:

u crkvi sv. Pavla u 9.00 sati i u 17.00 sati

u St. Michael crkvi u 12.30 sati

Vazmeno trodnevlje prilika je da dublje shvatimo vrijednost svoga kršćanskoga poziva

Draga braćo i sestre, nalazimo se u danima uoči vazmenog trodnevlja. Tri dana koja slijede obično se nazivaju "svetima" ili "velikima" jer nam omogućuju da ponovno proživimo središnji događaj našega otkupljenja; ponovno nas uvode u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista. To su dani koje bismo mogli promatrati kao jedan dan: oni čine srce i stožer čitave liturgijske godine kao i života Crkve. Na kraju korizmenoga puta spremamo se i mi ući u ono isto ozračje što ga je proživio Isus tada u Jeruzalemu. Želimo u sebi probuditi živo sjećanje na muke što ih je Gospodin podnio za nas te se pripraviti za radosno slavljenje sljedeće nedjelje, "pravog Vazma, što ga je krv Kristova pokrila slavom, Vazma u kojem Crkva slavi blagdan koji je izvorište svih blagdana" (usp. Predslovlje na dan Usrksa u ambrozijanskom obredu).
Sutra, na Veliki četvrtak, Crkva se spominje Posljednje večere za koje je Gospodin, uoči svoje muke i smrti, ustanovio sakrament Euharistije i sakrament ministerijalnoga svećeništva. Te iste noći Isus nam je ostavio novu zapovijed, "mandatum novum", zapovijed bratske ljubavi. Prije no što zakoračimo u Veliko trodnevlje, no već u bliskoj vezi s njime, u svakoj će se biskupijskoj zajednici sutra ujutro proslaviti misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja. Blagoslivljaju se također i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma. To je osobito važan trenutak u životu svake dijecezanske zajednice koja, okupljena oko svoga pastira, učvršćuje svoje jedinstvo i svoju vjernost Kristu, jedinome Velikom i Vječnom svećeniku. Uvečer, na misi Večere Gospodnje, spominjemo se Posljednje večere na kojoj se Krist dao svima nama za hranu spasenja, za lijek besmrtnosti: to je otajstvo Euharistije, izvor i vrhunac kršćanskoga života. U tom otajstvu spasenja Gospodin je ponudio i ostvario za sve koji u njega vjeruju najintimnije moguće jedinstvo našeg i svoga života. Poniznim i izuzetno rječitim činom pranja nogu, pozvani smo se sjećati onoga što je Gospodin učinio svojim apostolima: perući im noge, konkretno je proglasio prvotnu važnost ljubavi, ljubavi koja postaje služenje do darivanja sebe samih, navješćujući tako najvišu žrtvu svoga života koja će se dan kasnije ispuniti na Kalvariji. Prema lijepoj tradiciji, vjernici završavaju Veliki četvrtak bdjenjem molitve i euharistijskoga klanjanja kako bi još dublje proživjeli Isusovu smrtnu borbu u Getsemaniju.
Veliki petak dan je spomena muke, razapinjanja i smrti Isusove. Toga dana liturgija Crkve ne predviđa slavljenje svete mise, no kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla i grijeha koje pritišće čovječanstvo i kako bi se ponovno, u svjetlu Božje Riječi i potpomognuta dojmljivim liturgijskim činima, spomenula Gospodinovih patnji. Nakon što posluša izvještaj o muci Kristovoj, zajednica moli za sve nakane Crkve, klanja se Križu i pristupa Euharistiji, blagujući čestice koje su pohranjene na misi Večere Gospodnje prethodnoga dana. Kao dodatni poziv na razmatranje muke i smrti Otkupiteljeve i da bi se izrazila ljubav i dioništvo vjernika na patnjama Kristovim, kršćanska tradicija potakla je razne oblike pučke pobožnosti, procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu utisnuti osjećaje istinskoga sudioništva na otkupiteljskoj Kristovoj žrtvi. Među tim pobožnostima ističe se križni put, pobožna vježba koja je tijekom godina obogaćena raznovrsnim duhovnim i umjetničkim izričajima koji ovise o senzibilitetu različitih kultura. Tako su se u mnogim zemljama pojavila svetišta nazvana "Kalvarija" do kojih se stiže strmim usponom koji podsjeća na bolan hod muke.
Velika subota obilježena je dubokom tišinom. Crkve su ogoljene i nisu predviđena liturgijska slavlja. Dok iščekuju veliki događaj uskrsnuća, vjernici ustraju s Marijom u očekivanju moleći i razmatrajući. Velika se važnost pridaje pristupanju sakramentu pomirenja, neizbježnom putu čišćenja srca što omogućuje vjernicima da iznutra obnovljeni proslave Uskrs. Ova jedinstvena subota završava Vazmenim bdjenjem koje uvodi u najvažniju nedjelju čitave povijesti, nedjelju Kristova Uskrsa. Crkva bdije uz novi blagoslovljeni oganj i razmišlja o velikom obećanju, sadržanu u Starom i Novom zavjetu, o konačnom oslobođenju od staroga ropstva grijehu i smrti. U tami noći novim je plamenom zapaljena vazmena svijeća, simbol Krista slavnoga koji uskršava. Krist, svjetlo čovječanstva, razgoni tmine srca i duha te osvjetljuje svakoga čovjeka koji dolazi na svijet. Uz vazmenu svijeću u Crkvi odjekuje veliki vazmeni navještaj: Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći. Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario sam Božji život. Prema drevnoj tradiciji za Vazmenoga bdjenja katekumeni primaju krštenje, čime se ističe dioništvo svih kršćana na otajstvu smrti i uskrsnuća Kristova. Iz blistave uskrsne noći, Kristova radost, svjetlo i mir šire se životom vjernika svake kršćanske zajednice i dostižu svaku točku u prostoru i vremenu.
Draga braćo i sestre, kroz ove jedinstvene dane usmjerimo odlučno život prema velikodušnom i uvjerenom prianjanju uz naume nebeskoga Oca; obnovimo svoje "da" božanskoj volji kao što je to učinio Isus žrtvom na križu. Dojmljivi obredi Velikog četvrtka, Velikog petka, tišina ispunjena molitvom na Veliku subotu i svečano Vazmeno bdjenje pružaju nam prigodu da dublje shvatimo smisao i vrijednost svoga kršćanskoga poziva koji izvire iz vazmenog otajstva, te da ga ostvarimo u vjernom nasljedovanju Krista u svakoj situaciji, kao što je to učinio on, sve do velikodušnog dara vlastitoga života.
Spominjati se Kristovih otajstava znači i duboko i u potpunosti prionuti uz današnjicu povijesti, uvjereni da je ono što slavimo živa i aktualna stvarnost. Nosimo, dakle, u svojoj molitvi dramatičnost događaja i situacija koje ovih dana pogađaju našu braću u svim dijelovima svijeta. Znamo da rat, mržnja, podjele, nasilje nikad nemaju posljednju riječ u povijesnim događajima. Ovih dana ponovno oživimo u sebi veliku nadu: raspeti je Krist uskrsnuo i pobijedio smrt. Moramo dakle ponovno krenuti od njega da bismo mogli izgraditi svijet utemeljen na miru, na pravdi i na ljubavi. U tom nastojanju koje uključuje sve nas, dozvolimo da nas vodi Marija koja je pratila svoga božanskoga Sina na putu muke i križa, te je sudjelovala, snagom vjere, u ostvarenju njegova nauma spasenja.
Papa Benedikt XI. Na općoj audijenciji - Srijeda, 19. ožujka 2008.
S ovom porukom Pape Benedikta XI. svim našim vjernicima, kao i svim ljudima dobre volje Vaši fratri s časnim sestrama i župskim djelatnicima želimo radostan i svet Uskrs!

Fra Petar Klapež, župnik

by Admin

6. korizmena nedjelja 24.03.2024.

Danas je Cvjetnica - Nedjelja Muke Gospodinove. Sv. mise slavimo po nedjeljnom rasporedu. Na ulazu u crkvu uzeti maslinove grančice za blagoslov. .
Uskrsnu ispovijed u ovom idućem tjednu za sve naše vjernike imamo prije podne od ponedjeljka do Velikog četvrtka u našoj kapeli od 10.00 do 12.00 sati, a poslije podne ponedjeljkom i srijedom u crkvi sv. Pavla od 17.00 do 19.00 sati i u našoj kapeli u utorak od 17.00 do 19.00 sati.
Sutra je Uskrsna Ispovijed za naše mlade u crkvi sv. Pavla od 17.00 do 19.00 sati. Pozivamo i sve naše krizmanike da sutra s mladima dođu na uskrsnu ispovijed.
Molimo sve naše vjernike da za uskrsnu ispovijed koriste ove navedene termine, jer u Velikom trodnevlju nemamo sv. ispovijedi.
Molimo sve naše vjernike koji imaju starije i bolesne, koji Uskrsnu ispovijed i Pričest žele primiti u stanu ili u bolnici da nas na vrijeme obavijeste kako bi ih mogli za Uskrsa pohoditi.
Veliko trodnevlje počima Misom Večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Misu Večere Gospodnje slavit ćemo samo u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati.
Na Veliki petak križni put nacija počima u St. Michael crkvi u 10.00 sati. Naša župa moli 4. postaju križnog puta. Pozivamo sve naše vjernike na Križni put nacija!
Na Veliki petak liturgijski obred slavit ćemo u crkvi sv. Pavla u 18.00 sati, u crkvi sv. Gabriela u 18.00 sati i u Pasingu u 19.00 sat. Na Veliki petak za sve odrasle vjernike obavezan je post i nemrs.
Na Veliku subotu, Vazmeno bdijenje, slavit ćemo u crkvi sv. Pavla u 19.00 sati i u 22.sata, u crkvi sv. Gabriela u 18.00 sati i u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 19.00 s
Blagoslov uskrsnog jela bez svete mise imat ćemo na Veliku subotu u crkvi sv. Pavla u 12.00 sati i na Veliku subotu poslije svih sv. misa, kao i na sam dan Uskrsa poslije svih svetih misa.
U nedjelju je svetkovina Uskrsa. Nedjeljni je raspored sv. misa u našoj župi. Samo ćemo svetu misu u nedjelju na Uskrs u 9.00 sati umjesto u crkvi svetog Pavla slaviti u našoj kapeli i u nedjelju na Uskrs je sveta misa u Geretsriedu u 16.30 sati.
Molimo sve hodočasnike za Lurd da do 15. 04. 2024. uplate određen iznos za hodočašće od 3050. Eura, jer imamo dosta hodočasnika na listi čekanja.
Sve naše vjernike pozivam da dođu i aktivno sudjeluju na liturgijskim obredima Velikog tjedna. Na izlazu iz crkve uzmite novi Uskrsni župski listić, na kojem se nalaze sve važne obavijesti naše župe posebno raspored liturgijskih slavlja kroz Veliki tjedan..
Na izlazu iz crkve uzmite i formular prijave za nadolazeće izbore za Hrvatski sabor, koji će se održati u Hrvatskom konzulatu 16. i 17. travnja. Prijavnice za glasanje uz osobnu iskaznicu ili putovnicu treba dostaviti putem pošte, e- mailom ili izravno donijeti u Hrvatski konzulat do 04., 04. 2024.
U subotu, 16.03. u Münchenu je preminuo Anto Stažić. Rođen je 14. 10. 1941. u mjestu Kornica u BiH. Sprovod će bit sutra tj. u ponedjeljak na Waldfriedhof u Münchenu u 9.00 sati. U četvrtak, 21. 03. u Münchenu je preminuo Viktor Koretić. Rođen je 13. 02. 1942. u Mjestu Bregana. Sprovod će biti u ovom tjednu na gradskom groblju u Samoboru. Pomolimo se Bogu Ocu Nebeskom za pokoj njihovih duša i duša svih vjernih mrtvih.

by Admin

Župski listić - Uskrs 2024

Preuzmi Uskrsni Župski listić

by Admin

USKRSNA ISPOVIJED U HRVATSKOJ KATOLIČKOJ ŽUPI MÜNCHEN

Emmering: nedjelja, 10. 3. 2024. u 16.30 sati. u St. Johanes der Täufer

Geretsried: subota, 16. 3. 2024. u 17.30 sati tj. pola sata prije svete mise.

Poing: nedjelja, 17. 3. 2024. u 8,30.00 sati. tj. pola sata prije svete mise u P. Rupert Mayer crkvi

USKRSNA ISPOVIJED U KAPELI BLAŽENOGA ALOJZIJA STEPINCA Schwanthalerstr.96; 80336 München

Uskrsna ispovijed je od 18. 03. 2024. do Velike srijede, 27. 03. 2024. prije podne od 10.00 do 12.00 sati, svaki dan osim nedjeljom u našoj kapeli, a poslije podne utorkom i četvrtkom u našoj kapeli od 17.00 do 19.00 sati (Prije podne poslije ispovijedi je tiha sv. Misa u kapeli u 11.30 sati!)

USKRSNA ISPOVIJED U CRKVI SVETOG PAVLA St. Paulus Platz 10; 80336 München

Ponedjeljkom, srijedom, petkom i subotom u crkvi sv. Pavla od 17.00 do 19.00 sati

Uskrsna ispovijed za školsku djecu od četvrtog do devetog razreda roditelje

Subota, 23. 03. 2024. od 10.30 do 12.00 sati u našoj kapeli

Uskrsna ispovijed za mlade i studente:

Veliki ponedjeljak, 25. 03. 2024. u crkvi sv. Pavla od 17.00 do 190.00 sati.

Uskrsna ispovijed za starije i bolesne

- Molimo sve obitelji naših starijih i bolesnih da nas na vrijeme obavijeste za uskrsnu ispovijed naših starijih i bolesnih, koji uskrsnu ispovijed i pričest žele primiti u stanu ili u bolnici.

PAŽNJA! Molimo sve naše vjernike da koriste gore navedene termine za sv. ispovijed, jer u Velikom Trodnevlju nema mogućnosti za sv. ispovijed.

Za dobru ispovijed važna je dobra priprava! Donosimo ispit savjesti koji vam u tome može pomoći!

Ispit Savijesti

Ispit Savijesti možeš preuzeti ovdje u pdf formatu

Svoju savjest možeš ispitivati tako da najprije sagledaš svoj život u svjetlu Božjih i crkvenih zapovijedi, a onda i u svjetlu stožernih i bogoslovskih kreposti. Ovdje donosimo ispit savjesti prema Katekizmu Katoličke Crkve.

Za dobru ispovijed važna je dobra priprava. Kršćanska duhovnost tu pripravu naziva ispitom savjesti. Član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Darko Tepert za projekt e-Duhovne vježbe pripremio je, na temelju Katekizma Katoličke Crkve, ispit savjesti.

1. Priprema

Posveti pozornost sabranosti. Odbaci sve misli koje te udaljavaju od Boga i sjeti se da si sada pred njim, malen/a i spreman/spremna čuti njega koji ti govori. Posveti nekoliko minuta ovoj vježbi sabranosti. Nakon toga načini na sebi znak križa: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Započni molitvom Duhu Svetomu prije ispita savjesti: Dođi Duše Sveti, ispuni me svojom milošću. Raspali u meni oganj svoje ljubavi da mogu spoznati svoje grijehe, da se od srca za njih pokajem, da ih iskreno ispovjedim te od tebe za njih dobijem oproštenje. Amen.

2. Ispit savjesti

Najprije se sjeti kad je bila tvoja zadnja ispovijed.
Jesi li izvršio/izvršila zadanu pokoru? Jesi li nadoknadio učinjenu štetu (materijalnu, psihičku ili duhovnu)?
Zahvali Gospodinu za milost pomirenja koju si u zadnjoj ispovijedi primio/primila. Bog ti je tada oprostio grijehe, odriješio te od njih te ti omogućio da budeš slobodan/slobodna. Nemoj se više vraćati na ono što ti je oprošteno i od čega si odriješen/a. To bi bio grijeh nepouzdanja u Boga.
Ukoliko prilikom ispita savjesti postaneš svjestan/svjesna da si neki teži grijeh propustio/propustila ispovjediti u jednoj od prijašnjih ispovijedi, potrebno ga je ispovjediti.

Težak grijeh čini čovjek onda kad u velikoj stvari svjesno i promišljeno prekrši Božju ili crkvenu zapovijed. Ako je stvar bila manja, ili ako netko i u većoj stvari nije imao potpune svijesti (npr. u polusnu, ili nije znao da je to velika stvar) ili nije radio promišljeno (npr. u naglosti ili u velikoj srdžbi), učinio je samo laki grijeh, a možda nije uopće ni mogao sagriješiti zbog pomanjkanja slobodne volje.

No, u takvim slučajevima odgovoran je čovjek često zbog toga što se svojevoljno, svjesno i bez opravdana razloga stavio u grešnu pogibelj za koju iz iskustva zna da joj lako podlegne. Također i neznanje da je nešto težak grijeh nije opravdanje ako je nastupilo zbog lijenosti oko upoznavanja vlastite vjere.

Dok vršiš ispit savjesti, pokušaj odrediti ima li među tvojim grijesima od posljednje ispovijedi do danas koji težak grijeh. Dobro ga upamti da ga ne zaboraviš ispovjediti. Dobro je da u ispovijedi sve teške grijehe ispovjediš na početku.

Svoju savjest možeš ispitivati tako da najprije sagledaš svoj život u svjetlu Božjih i crkvenih zapovijedi, a onda i u svjetlu stožernih i bogoslovskih kreposti. Ovdje donosimo ispit savjesti prema Katekizmu Katoličke Crkve (br. 2083 – 2557).

Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom

Kakva je tvoja ljubav prema Bogu? Na ovo pitanje možeš odgovoriti tako što ćeš vidjeti koliko vremena posvećuješ Bogu u odnosu na druge djelatnosti, osobe, stvari u svome životu.
Koliko vremena posvećuješ molitvi?
Kakva je tvoja molitva? Je li to samo prošnja u potrebama ili mu i zahvaljuješ?
Je li tvoja ljubav prema Bogu nepodijeljena? Ljubiš li ga doista cijelim svojim bićem? Ili možda ispred Boga stavljaš neke druge osobe, pa makar bila riječ i o članovima tvoje obitelji? Zdrava ljubav prema bližnjima jest ona u kojoj radi zdravlja, posla, dobiti ili nekog drugog vremenitog dobra svoga bližnjega nećeš prekršiti nijednu Božju zapovijed.
Jesi li koji puta odbio/odbila neki Božji poziv ili poslanje?

Klanjaj se Gospodinu, Bogu svome, i njemu jedinom služi

Kakva je tvoja vjera?
Vjeruješ li Bogu? Imaš li u njega povjerenja?
Ima li u tebi sumnji? Sjeti se da sama sumnja nije grijeh, nego sumnja u kojoj ne tražiš iskreno odgovor.
Jesi li odbijao/odbijala neku od istina vjere? Sjeti se svega što si o Bogu i Crkvi naučio/naučila u vjeronauku. Ima li čega što ne prihvaćaš?
Jesi li se prepuštao/prepuštala očaju i tjeskobi? I to je grijeh protiv vjere, a osobito protiv nade i pouzdanja.
Jesi li se previše pouzdavao/pouzdavala u svoje vlastite sile, zanemarujući Božje djelovanje?
Jesi li se pretjerano pouzdavao/pouzdavala da će Bog sve učiniti, zanemarujući darove ili sposobnosti koje ti je dao i poticaje da sam/sama nešto učiniš?
Je li bilo kod tebe ravnodušnosti prema Božjoj ljubavi? Jesi li je olako i bez zahvalnosti primao/la?
Je li bilo kod tebe mržnje prema Bogu? To se može dogoditi kad Bog ne ispuni neka naša očekivanja, a zapravo je odraz tvoje oholosti.
Klanjaš li se načinom svoga života Bogu? Jesi li pred njim ponizan/ponizna?
Imaš li onakav stav poniznosti kakav je imala Marija kad je pjevala hvalospjev Veliča?
Jesi li bio spreman/spremna podnijeti kakvu žrtvu za svoju vjeru? Ili si izbjegao/izbjegla neugodnost?
Jesi li svjedočio/la svoju vjeru? Je si li imao/la želju da svi ljudi upoznaju Božju ljubav?
Jesi li Bogu nešto obećao/la? Jesi li izvršio/la to obećanje? Radiš li na tomu?

Sjeti se svojih krsnih obećanja

Jesi li Bogu dao/la zavjet? Jesi li ga prekršio/la?
Ako si u braku, sjeti se obećanja koja si pred Bogom dao/la prilikom vjenčanja.
Ako si đakon ili svećenik, sjeti se obećanja koja si dao prilikom ređenja.
Ako si u redovničkom staležu, sjeti se da tvoji zavjeti ne uključuju samo tri evanđeoska savjeta jer zavjetovao/zavjetovala si se da ćeš živjeti prema pravilima i konstitucijama svoga reda ili družbe.
Ako imaš obavezu molitve Časoslova, jesi li ga molio redovito i dužnom pažnjom, sabranošću i pobožnošću?

Nemoj imati drugih bogova uz mene

Je li Bog doista jedini kojemu služiš i od kojega sve očekuješ?
Je li bilo kod tebe praznovjerja?
Jesi li pridavao/la magičnu moć nekim djelima? Na primjer, nekim brojevima, postupcima poput udarca u drvo, gledanju u kavu, u karte, horoskopu i bilo kakvom gatanju?
Jesi li možda pridavao/la magičnu moć molitvama kao da bi one same po sebi postigle neki učinak bez tvoga nutarnjega raspoloženja?
Jesi li sudjelovao/la u nekim činima drugih ljudi koji su podrazumijevali priznavanje ili štovanje drugih bogova? Imaj na umu da nije krivo sve što dolazi iz drugih kultura i drugih krajeva svijeta, ali moraš biti oprezan/oprezna da različite prakse ne bi u tvoj život unijele i tuđe religijske elemente.
Jesi li sudjelovao/la u štovanju ili zazivanju duhova?
Jesi li se služio/la magijom ili gatanjem kako bi uspostavio/la moć nad drugim ili kako bi mu pomogao/la?
Jesi li činio/la išta što bi trebalo pretkazati budućnost?
Jesi li imao/imala neke druge idole? To mogu biti predmeti, živa bića, ljudi, događaji koji su ti postali važniji od Boga. U ovo pripada i novac, moć, užitak, preci, nacija, rasa, ideologija, država.
Jesi li stavljao/la na kušnju Boga, njegovu dobrotu i svemoć?
Jesi li na neki način obeščastio sakramente i druge bogoslužne čine, osobe, predmete i mjesta posvećena Bogu? Osobito je težak grijeh svetogrđe koje je učinjeno protiv Euharistije kad se prema njoj odnosi prezrivo, bez poštovanja, na način koji nije primanje pričesti ili euharistijsko klanjanje, na bilo koji način koji nije predviđen liturgijskim propisima. Često se krivo koristi i blagoslovljena voda. Služi li ti ona da se spomeneš svoga krštenja ili od nje očekuješ neku magijsku silu?
Ako si svećenik ili đakon, jesi li se s poštovanjem odnosio prema euharistijskom otajstvu i prema ostalim sakramentima? Je li tabernakul dostojno uređen? Jesu li svete posude prikladne i čiste? Je li euharistija slavljena s dužnom nakanom, pobožnošću i u dostojnom liturgijskom ruhu? Jesi li kod slavljenja ostalih sakramenata postupao u skladu s liturgijskim i ostalim propisima? Jesi li osobito prilikom sakramenta pomirenja bio svjestan svoje uloge suca i liječnika te u poslušnosti Crkvi u skladu s time postupao?

Ne izusti ime Gospodina, Boga svoga uzalud

Jesi li dao/dala kome neko obećanje zazivajući Boga? Ovakva obećanja bolje je izbjegavati jer postoji opasnost da ih ne izvršiš, pa se onda zlorabi ime Božje te se pred drugima samoga Boga čini lažljivim.
Jesi li izustio/la ili pomislio/pomislila psovku koja bi uključivala Boga ili one koji su znak njegove svetosti popust Blažene Djevice Marije i ostalih svetaca?
Jesi li izustio/la kletvu koja bi uključivala Božje ime, pa i bez nakane da se psuje? I to je manjak poštovanja prema Gospodinu.
Jesi li pokazao/la manjak poštovanja prema Gospodinu tako da si u neprimjerenim okolnostima ili kao uzrečicu izgovarao/la njegovo ime?
Jesi li pred drugima zazivao/la Boga kao svjedoka i jamstvo tvoje istinitosti? I ovdje je opasnost da se Boga prikaže lašcem. U velikoj stvari, iz ozbiljna i pravedna razloga, i u punoj sigurnosti da si u istini smiješ se pozvati na Boga, no uvijek u istini, razboritosti i pravednosti.

Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji

Izvorna zapovijed o danu Gospodnjem odnosi se na subotu kao dan počinka. Kao kršćani, ostvarenje toga počinka prepoznajemo u Isusovu uskrsnuću “prvoga dana u tjednu” to jest u nedjelju.
Svetkuješ li nedjelju redovitim sudjelovanjem na nedjeljnoj Euharistiji?
Svetkuješ li nedjelju uzdržavanjem od rada, osobito onoga koji je vezan uz zaradu? Sjeti se da nedjeljom smiješ raditi kad iz ljubavi nekome pomažeš ili kad radiš nešto što ti čini razonodu. U nedjelju osobito smiješ činiti dobra djela, ona koja kroz tjedan možda ne stigneš.
Jesi li u nedjelju ostavljao/la vremena i za osobnu molitvu, razmatranje ili duhovno štivo?
Jesi li drugima nametao/nametala obvezu rada nedjeljom? Možda si to činio kao poslodavac? Možda si to činio/la tako što si nedjeljom koristio/la usluge drugih ako si odlazio/la u trgovinu, restorane, kafiće, benzinske crpke.
Jesi li uz nedjelje svetkovao/la i zapovijedane blagdane?
Jesi li postio/la zapovijedane postove i petkom izbjegavao/la meso?
Ako živiš u obitelji, je li nedjelja dan obiteljskoga susreta? Je li se to moglo poboljšati?
Jesi li Bogu dao/la zavjet? Jesi li ga prekršio/la?

Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga

Možeš li reći da su ti druge osobe jednako važne kao i ti sam/a?
Jesi li davao/davala, gdje je to potrebno, prednost drugima, osobito osobama u potrebi, slabijima, starijima ili osobama s različitim teškoćama?
Jesi li što činio/la preko reda? Jesi li koristio/la poznanstva, mito i veze da prije obaviš neki liječnički pregled ili zahvat, da priskrbiš sebi ili drugome posao ili bilo kakvu korist? Time si pokazao/la da sebe ljubiš više nego što ljubiš druge.
Promatraš li druge ljude kao osobe koje su slika Božja ili kao brojeve, statistiku, smetnju?
Promatraš li druge kao Božju djecu ili ti je važno samo ono što čine i kako tebi koriste?

Poštuj oca i majku svoju

Dužnosti prema roditeljima

Ako su ti roditelji živi, kako se prema njima odnosiš? Ima li u tom odnosu ljubavi, razumijevanja, poštovanja? Pomažeš li im u njihovim potrebama? Brineš li se za njih? Zapostavljaš li ih?
Ako su ti roditelji pokojni, moliš li za njih?
Ako te koji roditelj povrijedio, je si li oprostio/la, moliš li za njega/nju?
Ako još živiš u roditeljskoj kući, poštuješ li zahtjeve svojih roditelja?

Međusobni odnosi braće i sestara

Poštuješ li svoju braću i sestre? Ima li neki razlog razdora među vama? Jesi li im oprostio/oprostila ako su te povrijedili ili učinili štogod loše?
Jesi li im pomagao/la u potrebama?

Dužnosti roditelja

Ako si roditelj, kako se odnosiš prema djeci? Odgajaš li ih bez nasilja, s ljubavlju i strpljivošću? Pružaš li im sve što je moguće za njihov tjelesni, intelektualni, duševni i duhovni rast? Jesi li im primjer u vjeri? Jeste li kao supružnici primjer djeci? Molite li zajedno?
Ako su ti djeca već odrasla, punoljetna, daješ li im dovoljno slobode ili ih pokušavaš u svemu kontrolirati? Pomažeš li im mudrim i obazrivim savjetima?
Ako si rastavljeni roditelj, paziš li da ne ocrnjuješ sliku drugoga roditelja pred djecom?
Imate li doista zajedništvo dobara tako da dijelite i ravnopravno i dogovorno koristite svoje prihode?
Je li vaša obitelj otvorena prema drugima tako da zajednički pomažete osobama u potrebi, osobito drugim obiteljima?

Odnos prema starijima općenito

Kako se odnosiš prema starijim osobama općenito? Pomažeš li svojim starijim susjedima, rodbini ili starijim osobama na koje naiđeš tijekom dana?

Odnos prema državnim vlastima i društvu

Poštuješ li državne vlasti kao one koje su dužne služiti cijelom društvu? Jesi li se srdio/la ili si mrzio/la nosioce političke vlasti? Jesi li molio/la za nositelje državne i lokalne vlasti da budu promicatelji općeg dobra?
Jesi li uvažavao/la socijalnu ulogu države plaćajući redovno poreze i sva ostala potrebna davanja? Jesi li odgovorno razmišljao/la o političkim izborima, imajući na umu opće dobro, a ne samo svoje interese?
Jesi li se zauzimao/la za siromahe, potrebite i na bilo koji način zapostavljene?
Jesi li pridonosio/la za potrebe Crkve?

Dužnosti svećenika

Jesi li poštovao svoga ordinarija, ne samo na riječima i ne samo pred njim? Jesi li o njemu govorio s poštovanjem, čak i onda kad se u nekim stvarima s njime ne slažeš?
Jesi li molio za svoga ordinarija?
Jesi li imao strpljivosti, razumijevanja, poštovanja i ljubavi prema ljudima koji su ti povjereni?
Jesi li ozbiljno shvaćao i svoju ulogu navjestitelja istine evanđelja?
Jesi li bio blag u poučavanju i opominjanju?
Jesi li pohodio, pomagao, hrabrio i tješio svoju braću svećenike?
Jesi li pomagao obitelji u potrebi?

Za redovnike i redovnice

Jesi li poštovao/la svoje poglavare? Jesi li ih ogovarao/la unutar ili izvan zajednice?
Jesi li bio poslušan/poslušna poglavarima? Je li tvoja poslušnost praćena mrmljanjem i negodovanjem ili radosnim prihvaćanjem?
Jesi li sudjelovao/la aktivno i kreativno u donošenju odluka koje se odnose na zajednicu ili si je tvoj stav bolje opisati kao nezainteresiranost?
Kako si gradio/la svoje odnose s drugim članovima zajednice, svojom braćom/sestrama?
Jesi li očekivao/la da zajednica tebi služi ili si gledao/la kako da se daruješ zajednici?
Ako obnašaš poglavarsku službu, činiš li to u skladu s propisima svoje zajednice, s ljubavlju i razumijevanjem prema svakom bratu/sestri?
Radiš li za svoje interese ili za interese cijele zajednice?

Ne ubij

Jesi li vodio/la računa o svetosti ljudskog života? Jesi li na ikoji način pridonio/la nečijoj tjelesnoj smrti, bilo da je riječ o svjesnom ubojstvu ili nesreći prouzročenoj nepažnjom?
Ako si se branio/la jesi li mogao/la izbjeći smrt napadača?
Jesi li na ikoji način sudjelovao u oduzimanju života nerođenoga djeteta?
Jesi li pomogao/pomogla nečijem samoubojstvu, uključujući i eutanaziju?
Jesi li poštovao/la dostojanstvo svake ljudske osobe?
Jesi li pazio/la da drugome ne budeš na sablazan koja može raniti njegovu/njezinu dušu?
Jesi li pazio/la na svoje i tuđe zdravlje?
Jesi li koristio/la drogu ili koje drugo sredstvo koje izaziva ovisnost ili šteti zdravlju?
Jesi li zlorabio/la alkohol, duhan ili lijekove?
Jesi li pretjerivao/la u hrani ili i si zanemarivao/la redovitu i ispravnu prehranu?
Jesi li zanemario/la redovite liječničke preglede?
Jesi li u prometu pazio na prometne propise, bilo kao vozač bilo kao pješak?
Jesi li na ikoji način naštetio/la dostojanstvu nečije osobe?
Zastupaš li u svemu mir i miroljubivost?
Jesi li u svojim postupcima bio nasilan/nasilna ili pomirljiv/a?

Ne učini preljuba

Jesi li u svojoj spolnosti čist/a? Rezerviraš li dar spolnosti samo za bračnog druga?
Kakav je tvoj odnos prema medijima? Jesi li se njima služio da bi zabavio/la maštu, pa i pornografijom?
Jesi li povrijedio/la čistoću bilo kakvim oblikom bludnosti, masturbacijom, neurednim odnosom u braku koji nema kao cilj potpuno darivanje sebe drugoj osobi i otvorenost za dar djeteta.
Jesi li na ikoji način sudjelovao/la u prostituciji?
Je li u tvojim spolnim činima bilo nasilja?
Ako imaš homoseksualnih sklonosti, jesi li postupao/la prema tim sklonostima, bilo da je riječ o stupanju u odnos s drugom osobom ili da je riječ o mislima i maštanju?
Jesu li tvoji odnosi i pogledi čisti?
Imaš li bilo kakvih sklonosti koje bi se protivile čistom bračnom odnosu između odrasloga muškarca i odrasle žene i jesi li prema njima postupao/la?

Ako si u braku

Jesi li vjeran/na svome bračnom drugu? Daruješ li mu/joj sebe do kraja i bez pridržaja? Daruješ li mu/joj sve svoje vrijeme, sposobnosti, darove? Dijeliš li s njom/njime sve svoje želje, nade, uvjerenja? Jesi li iskren/a?
Jesu li vaši bračni odnosi čisti? Koristite li kontraceptivna sredstva ili ste otvoreni daru života?
Je li ti tvoj bračni drug važniji od vlastitih roditelja i njihova mišljenja? Uspijevaš li svoj brak i obitelj zadržati u svojim mislima kao oazu koju treba čuvati i njegovati i u kojoj se ne smiju dopustiti loši utjecaji izvana?
Jesu li ti posao i karijera važniji od braka i obitelji? Gdje se više daruješ?
Jesu li svi odnosi s osobama izvan braka čisti? Jesu li tvoji pogledi čisti?

Ako si nakon sakramentalne ženidbe civilno rastavljen/a

Jesi li nastojao/la sačuvati čistim svoj pogled i svoje odnose s drugim osobama?
Jesi li i dalje molio/la za svoga bračnog druga i na taj način živio obećanu bračnu vjernost?
Jesi li nastojao/la sačuvati svetost braka i tako da izbjegavaš svako ogovaranje bračnoga druga?

Ako živiš sam/a

Uspijevaš li zadržati čistoću pogleda i misli?
Radiš li dovoljno na svome duhovnom rastu koji će ti omogućiti čisti samački život?
Jesi li pokušavao/la biti plodan/plodna dobrim djelima, kroz volonterski rad, služenje drugima, potrebitima, osobito pomažući djeci u potrebi?

Ako s nekim hodaš

Je li tvoje hodanje čisto? Nastojiš li zadržati svetost vašeg odnosa kroz duboke razgovore i međusobno duhovno upoznavanje?
Poštuješ li osobu s kojom hodaš u njezinim teškoćama? Nije svakome prag napasti isti. Netko će teže zadržati čistoću misli i postupaka, a netko lakše. Zato je važno poštovati drugu osobu onakvu kakva jest i u tome joj pomoći svojim postupcima i izbjegavanjem svega što bi tebe ili drugu osobu moglo dovesti u napast.
Je li vaše hodanje obilježeno uzajamnom i zajedničkom molitvom?

Ne ukradi

Jesi li poštovao/la vlasništvo drugih osoba? Jesi li što ukrao/ukrala? To mogu biti i one „sitne“ krađe na poslu gdje „svi kradu“. I ono što „svi rade“ također može biti grijeh.
Jesi li varao/la u trgovini? Jesi li kao poslodavac zakidao/la radnike na plaći? Jesi li redovito isplaćivao/la plaću? Jesi li prijavio/la sve radnike i prema njima bio pošten/a s obzirom na uplatu davanja i osiguranja?
Jesi li kao radnik savjesno radio/la ili si krao/la vrijeme svoga rada?
Jesi li se držao/la potpisanoga ugovora o radu ili bilo kojeg drugog ugovora koji donosi neku materijalnu korist?
Kako si gospodario/la zarađenim novcem?
Jesi li svoju zaradu dijelio/la s obitelji ili si je sam potrošio/la?
Ako si u braku, dijeliš li sva materijalna dobra s bračnim drugom?
Ako si aktivan/aktivna u društvenom i političkom životu, jesi li se zauzimao/la za društvenu pravednost i za poštenje u javnim poslovima?
Jesi li ulazio/la u riskantne poslove i time doveo/la sebe i svoju obitelj u opasnost materijalne oskudice?
Jesi li trošio/la novac u kockanju ili sličnim rizičnim igrama?
Jesi li vršio/la djela milosrđa? Materijalna sredstva koja imamo nisu samo za nas, nego nam ih je Bog dao da ih dijelimo i s onima koji nemaju.

Ne svjedoči lažno

Jesi li živio/la u istini u svijesti da je Krst sama istina?
Jesi li iskren/a prema svojim najbližima?
Jesi li dao/dala kakvo lažno svjedočanstvo i učinio/la krivokletstvo?
Jesi li pazio/la na tuđi dobar glas? Jesi li ogovarao/la? Jesi li klevetao/la?
Jesi li propustio/la upozoriti nekoga tko nije u istini, osobito ako time nanosi štetu drugima?
Jesi li uvijek pokušavao/la kod drugoga pretpostaviti dobru nakanu, kako bi izbjegao neosnovan sud o toj osobi?
Jesi li se služio/la ulagivanjem ili laskanjem, dovodeći tako drugu osobu u zabludu o njoj samoj i o njezinim postupcima?
Jesi li se hvastao ili razmetao?
Jesi li se kome rugao ili ironično govorio s nakanom da ga podcijeniš?
Kad si trebao/la nekome reći istinu koja za tu osobu nije ugodna, jesi li to učinio/la u ljubavi?
Jesi li čuvao/la strukovne i poslovne tajne, osim u slučaju kad bi time bio teško narušen integritet osobe ili bi bile nanesene teške štete?
Jesi li se odgovorno služio/la sredstvima komunikacija? Jesi li na društvenim mrežama ili u medijima širio/la neprovjerene ili lažne informacije?

Ne poželi…

Je li bilo kod tebe požude, bilo tjelesne bilo požude za materijalnim dobrima drugoga?
Jesi li zavidio/zavidjela? Jesi li bio/bila ljubomoran/na?
Jesi li imao/la nečistih misli?
Jesi li imao/la nečistih pogleda?
Jesi li pazio/la na svoje osjećaje?
Jesi li drugome stvarao/stvarala prigodu da zgriješi požudom?
Je li bilo kod tebe pohlepe? Je li bilo gramzivosti?
Jesi li nezadovoljan/na što nemaš ovu ili onu stvar?

Na kraju

Na kraju ovoga ispita savjesti dobro se sjetiti sedam glavnih grijeha. Uglavnom smo ih već dotakli, ali sada ih još jednom prođi da vidiš nije li ti što promaklo: oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjerenost u jelu i pilu, srditost, lijenost.

Osim toga, pogledaj i kreposti. Teologalne kreposti: vjera, ufanje, ljubav. Stožerne kreposti: razboritost, pravednost, jakost, umjerenost. Konačno, promisli jesi li propustio/propustila učiniti neko dobro.

3. Pokajanje

Kao znak svoga kajanja za uočene grijehe možeš moliti Psalam 51. Možeš moliti i ovu molitvu kajanja:

Bože moj, kajem se od sveg srca što grijehom uvrijedih tebe, Oče, najveće i najmilije dobro. Žao mi je za sve zlo što ga učinih i dobro koje propustih. Čvrsto odlučujem s tvojom milošću: činiti pokoru, ispraviti nepravdu i sablazan, kloniti se grešne prigode i više ne griješiti. Po zaslugama muke Spasitelja našega Isusa Krista smiluj mi se, Gospodine!

Sada donesi odluku kad ćeš se ispovjediti. Ako je potrebno, uz pomoć nekog molitvenika podsjeti se kako izgleda obred ispovijedi odnosno sakramenta pomirenja. Neka tvoja ispovijed bude jasna, potpuna, iskrena, ali sažeta i usredotočena na bitno. U ispovijedi nemoj nabrajati tuđe grijehe nego samo svoje. Okolnosti nekoga grijeha izreci samo ako oni dodaju težinu tvome grijehu. Budi svjestan/svjesna da je ispovijed sakrament pomirenja s Bogom i pomirenja s Crkvom. Poslije nemoj zaboraviti zahvaliti.

Ispit savjesti možeš zaključiti zahvalom i znakom križa: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Pripremio: Fra Darko Tepert

by Admin

5. korizmena nedjelja 17.03.2024.

Danas je Peta korizmena nedjelja. Svete mise slavimo, osim u Pasingu, po redovitom nedjeljnom rasporedu i to: u crkvi sv. Pavla u 9.00 i u 17.00 sati, dječju sv. misu u našoj kapeli u 10.30 sati, , u St. Gabriel u 12.00 sati u St. Michael u 12. 30 sati, u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 9.00 sati, u Emmeringu u 17.00 sati.
Danas u Pasingu u 11.30 sati nema naše svete mise, jer Njemci imaju slavlje Prve svete Pričesti!
Danas je nedjelja Misereor na svim svetim misama skuplja se milostinja za siromašne. Za vaš milodar u ime najpotrebnije naše braće i sestara unaprijed vam zahvaljujemo!.
Ponedjeljkom, srijedom i petkom sv. misu slavimo u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati.
Utorkom i četvrtkom sv. misu slavimo u našoj kapeli u 18.30 sati.
U Utorak je sv. Josip zaručnik BD Marije. Svetu Misu slavit ćemo u našoj kapeli u 18.30 sati. U utorak poslije svete mise započima pobožnost od 13 utoraka na čast sv. Ante Padovanskog.
Kroz cijelo vrijeme korizme put križa molimo utorkom u našoj kapeli u 18.00 sati i petkom u crkvi sv. Pavla u 18.00 sati.
Subotom Sv. misu slavimo u Geretsriedu u 18.00 sati i u crkvi sv. Pavla u 18.00 sati.
U slijedeću nedjelju, 24. 03. 2024. je Cvjetnica - Nedjelja Muke Gospodinove. Svete mise slavimo po redovitom nedjeljnom rasporedu i to: u crkvi sv. Pavla u 9.00 i u 17.00 sati, dječju sv. misu u našoj kapeli u 10.30 sati, u Pasingu u 11.30 sati, u St. Gabriel u 12.00 sati u St. Michael u 12. 30 sati, u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 9.00 sati, u Emmeringu u 17.00 sati. Na ulazu u crkvu svatko će moći uzeti maslinovu grančicu za blagoslov!
Molimo sve prijavljene hodočasnike za Lurd da do 15. 04. uplate određen iznos 350 EURA za hodočašće.
U ovom idućem tjednu nemamo vjeronauka, jer je cijeli tjedan uskrsna Ispovijed. Raspored Uskrsne ispovijedi kao i sav raspored liturgijskih slavlja u Velikom tjednu imate na našem novom župskom listiću, kojeg možete uzeti na izlazu iz crkve. Na vrijeme nas obavijestite o vašim starijim i bolesnima radi Uskrsne ispovijedi i Pričesti.
U ponedjeljak, 11. 03. 2024. u Münchenu je preminuo Saša Berger. Rođena je 28. 11. 1968. u Donaueschingen. Sprovod je bio 15. ožujka na mjesnom groblju Aubing. U petak, 115. 03. 2024. u Münchenu je preminula Marica Pranjić rođ. Sedlić. Rođena je 1974. u Bijelo Brdo. Sprovod će biti 20. ožujka na gradskom groblju u Slavonskom Brodu. Pomolimo se Bogu Ocu Nebeskom za pokoj njihovih duša i duša svih vjernih mrtvih.

U nizu tema o kojima razmišljamo ovih korizmenih nedjelja današnje Evanđelje (Iv 12, 20-33) na poseban način ocrtava profil Isusova učenika ističući pri tome potrebu da istinski učenik treba služiti Isusu. O tome svjedoče vrlo jasne Isusove riječi kojima poziva učenike da idu za njim: Ako mi tko hoće služiti, neka ide za mnom.

Sveti Josipe, moli za nas!

by Admin

4. korizmena nedjelja 10.03.2024.

Danas je Četvrta korizmena nedjelja. Svete mise slavimo po redovitom nedjeljnom rasporedu i to: u crkvi sv. Pavla u 9.00 i u 17.00 sati, dječju sv. misu u našoj kapeli u 10.30 sati, u Pasingu u 11.30 sati, u St. Gabriel u 12.00 sati u St. Michael u 12. 30 sati, u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 9.00 sati, u Emmeringu u 17.00 sati
Ponedjeljkom, srijedom i petkom sv. misu slavimo u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati.
Utorkom i četvrtkom sv. misu slavimo u našoj kapeli u 18.30 sati. Pola sata prije sv. mise je mogućnost za Uskrsnu ispovijed.
Kroz cijelo vrijeme korizme put križa molimo utorkom u našoj kapeli u 18.00 sati i petkom u crkvi sv. Pavla u 18.00 sati.
Subotom Sv. misu slavimo u Geretsriedu u 18.00 sati i u crkvi sv. Pavla u 18.00 sati.
U slijedeću nedjelju, 17. 03. 2024. je Peta korizmena nedjelja – Nedjelja Misereor. Svete mise slavimo po redovitom nedjeljnom rasporedu i to: u crkvi sv. Pavla u 9.00 i u 17.00 sati, dječju sv. misu u našoj kapeli u 10.30 sati, u Pasingu u 11.30 sati, u St. Gabriel u 12.00 sati u St. Michael u 12. 30 sati, u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 9.00 sati, u Emmeringu u 17.00 sati.
U slijedeću nedjelju je nedjelja Misereor na svim svetim misama skuplja se milostinja za siromašne. Za vaš milodar u ime najpotrebnije naše braće i sestara unaprijed vam zahvaljujemo!.
Naša župa već tradicionalno svake godine sa svim Misijama iz zapadne Europe za blagdan Uzašašća organizira hodočašće u Lurd. Ove godine to će biti od 08. do 12. svibnja. Popunjena su sva tri autobusa hodočasnika. Cijena putovanja s punim pansionom u hotelu je 350 EURA. Stoga molimo sve hodočasnike da do 01. 04. uplate određen iznos za ovo hodočašće.
U ovom idućem tjednu vjeronauk kao i sve župske aktivnosti su po redovitom rasporedu.
U ponedjeljak, 19. 02. 2024. u Münchenu je preminula Milica Barišić. Rođena je 01. 09. 1940. u Šuici. Sprovod je bio 22. veljače na mjesnom groblju u Šuici. Pomolimo se Bogu Ocu Nebeskom za pokoj njezine duše i duša svih vjernih mrtvih.

Patnja na križu. »I kao što je Mojsije podigao zmiju u pustinji tako ima biti podignut Sin čovječji da svaki koji vjeruje u njemu ima život vječni« (Iv 3,14-15).

Očeva ljubav: »Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni« (Iv 3,16).

Dvije poruke iz Isusova odgovora Nikodemu

Najljepše riječi: U ovom Isusovu biser-odgovoru, u koji je evanđelist Ivan unio svu svoju uživljenost i razmišljanje o Gospodinovim riječima, imamo divnu riznicu najljepših pojmova što ih ljudski jezik sadrži: Bog Otac, Sin Božji, ljudi, ljubiti, Otkupljenje, vjerovati, svjetlost, istina, Spasenje, djela, živjeti vječno… A neki su pojmovi ponovljeni i po više puta: vjerovati, djela, svjetlost, ljubav, život vječni i slično. Koliko su ti pojmovi obilježili naš kršćanski životni put, vjerničko djelo i odnos prema Bogu i bližnjemu? Isus na križ raspeti. On je ta utjelovljena i do vrhunca ostvarena ljubav Božja za nas!

by Admin