OBAVIJESTI

  1. Danas je Cvjetnica - Nedjelja Muke Gospodinove. Sv. mise slavimo po redovitom  nedjeljnom rasporedu. Danas počima Veliki tjedan. Za nas vjernike to je najvažnije vrijeme u crkvenoj godini.  
  2. Ponedjeljkom svetu misu slavimo u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati.
  3. Svakog utorka kroz korizmu molimo put križa, pobožnost 13 utoraka na čast sv. Anti Padovanskom i slavimo svetu misu u crkvi sv. Pavla s početkom u 16.00 sati, jer je sv. misa na njemač jeziku u 18.30 sati.
  4. Srijedom je sveta misu u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati. 
  5. Uskrsna ispovijed za sve vjernike naše župe je u crkvi sv. Pavla  još sve do Velikog četvrtka prije podne od 10.00 do 12.00 sati i poslije podne od 16.00 do 19.00 sati. Na veliki Četvrtak sveta ispovijed je samo prije podne od 10.00 do 12.00 sati u crkvi sv. Pavla. Molimo sve naše vjernike da za uskrsnuu ispovijed koriste ove navedene termine u crkvi sv. Pavla, jer u Velikom trodnevlju nemamo sv. ispovijedi.
  6. Molimo sve naše vjernike koji u svojim obiteljima ili u bolnicama imaju starije, bolesne i nemoćne koji žele primiti Uskrsnu ispovijed i Sv. Pričest da nam se poslije sv. mise ili tel. na naš župski ured prijave, kako bi ih na vrijeme mogli posjetiti i podijeliti im Uskrsnu ispovijed i Sv. Pričest.
  7. Veliko  trodnevlje počima Misom Večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak slavit ćemu u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati i u crkvi sv. Gabriela u 20.15 sati.
  8. Na Veliki petak križni put nacija biti će u St. Michael crkvi u 10.00 sati. Naša župa moli 4. postaju križnog puta.
  9. Obrede Velikog petka slavit ćemo u crkvi sv. Pavla u 15.00 i u 18. 00 sati u crkvi sv. Gabriela u  u 18.00 sati, u Pasingu u 18.00 sati i u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 18.00 sati. Na Veliki Petak za sve odrasle vjernike obavezan je post i nemrs. 
  10. Na Veliku Subotu, Vazmeno bdijenje, slavit ćemo u crkvi sv. Pavla u 19.00 i u 21. 00 sat, u crkvi sv. Gabriela u 18.00 sati, u Pasingu u 18.00 sati i u Poingu u P. Rupert Mayer crkvi u 19.00 sati. Na koncu Vazmenog bdijenja molit ćemo Božji blagoslov za Uskrsno jelo. Blagoslov uskrsnog jela bez svete mise imat ćemo na Veliku subotu u crkvi sv. Pavla u 15.30 sati i na sam dan Uskrsa poslije svih svetih misa. 
  11. U nedjelju je svetkovina Uskrsa. Nedjeljni je raspored sv. misa u našoj župi. Samo ćemo svetu misu u nedjelju na Uskrs u 9.00 sati umjesto u crkvi svetog Pavla slaviti u našoj kapeli i u nedjelju na Uskrs je sveta misa u Geretsriedu u 16.30 sati.  
  12. Sve naše vjernike pozivam da dođu i aktivno sudjeluju na liturgijskim obredima Velikog tjedna.   
  13. Današnja milostinja, Cvjetnice - Nedjelje Muke Gospodinove, koju skupljamo na sv. misi namjenjena je za kršćane u Svetoj zemlji. Za vaš današnji molodar u ime najpotrebnije naše braće i sestara kršćana Svete zemlje od srca vam zahvaljujemo. (Najaviti poslije molitve vjernika da se od danas milostinja skuplja kao prije pandemije za vrijeme sv. mise.) 
  14. U petak, 01. 04. 2022. u Samoboru je preminuo Luka Rimac. Rođen je 26. 10. 1946. u Čelebiću kraj Livna. Sahranjen je u ponedjeljak, 04. 04. 2022. u na mjesnom groblju Čelebić. U petak, 18. 03. 2022. u Münchenu je preminula Jela Stipić. Rođen je 1932. u Kotor Varoš. Sahranjen je u petak, 25. 03. 2022. u na mjesnom groblju Markovo polje u Zagrebu Pomolimo se Bogu Ocu Nebeskom za pokoj njihovih duša.                                       

Prestanak epidemioloških mjera za vjerska okupljanja u svim crkvama u Nadbiskupiji München Freising

Sve epidemiološke mjere koje su se odnosile na vjerska okupljanja prestale su vrijediti u subotu 3. travnja, navodi se u priopćenju Tiskovnog ureda nadbiskupije München Freising.   

Vjernike i žitelje Hrvatske Katoličke Župe München obradovala je vijest kako se te subote ukidaju sve epidemiološke mjere, nakon više od dvije godine epidemije Covida-19 i brojnih ograničenja koja su tim povodom propisivana. Epidemiološke mjere ukinute su  zbog „poboljšanja situacije, visokog stupnja kolektivnog imuniteta kao i procjene da je virus dobrim dijelom manje opasan“.

U subotu 03.04.2022. u svim crkvama u nadbiskupiji München Freising , dakle, prestale su važiti sve epidemiološke mjere koje su se odnosile i na vjerska okupljanja. Iza nas je vrlo zahtjevno vrijeme koje je, nažalost, mnogima prouzročilo velike boli zbog posljedica bolesti i gubitaka voljenih osoba kao i ograničenja koja su sputavala susrete napose sa starijima i nemoćnima.

Opravdana je radost svih ljudi što su mjere dokinute. No, uz još uvijek potrebnu dozu opreza, nadamo se povratku redovite, normalne svakodnevice društvenoga, crkvenoga i vjerničkoga života.

Ovih dana, posebice u ovogodišnjem Velikom Svetom Tjednu, liturgija nas poziva razmatrati otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Gospodina našega Isusa Krista. 

U tom ozračju u svoje osobno ime, te u ime fratara i časnih sestara, kao i pastoralnih djelatnika naše župe, zazivam Božji blagoslov na sve vjernike i ljude dobre volje, te želim plodonosne dane Velikoga tjedna te sretan i blagoslovljen Uskrs.

Fra Petar Klapež, župnik


OBAVIJESTI

  1. Danas je prva korizmena nedjelja. Svete mise slavimo po rasporedu kao i svake nedjelje.  
  2. Utorkom kroz cijelo vrijeme korizme put križa i sv. misu slavimo u crkvi sv. Pavla u 16.00 sati.. 
  3. Kroz sve korizmene petke put križa i sv. mise slavimo u crkvi sv. Pavla u 18.00 sati i u crkvi sv. Gabriela u 19.30 sati.  
  4. Subotom sv. mise slavimo u Geretsriedu u 16.30 sati i u crkvi sv. Pavla u 18.00 s.
  5. U slijedeći petak i subotu u crkvi sv. Pavla u 19.30 sati održat će se zaručnički tečaj. Molimo sve zaručnike koji u ovoj godini žele skolopiti sakramenat Sv. žrnidbe da dođu na ovaj tečaj.
  6. U nedjelju je treća korizmena nedjelja. Svete mise slavimo po redovitom nedjeljnom rasporedu, osim što će sveta Misa u nedjelju u crkvi v. Pavla, radi izbora za župsko vijeće, umjesto u 12.30 sati biti u 13.30 sati,. 
  7. U ovom idućem tjednu vjeronauka za prvopričesnike i krizmanike je po redovitomrasporedu.   
  8. U našoj Nadbiskupiji München Freising u slijedeću subotu i nedjelju održat će se „Izbori za župska vijeća.“ Izbori za naše župsko vijeće održat će se također u slijedeću subotu i nedjelju u crkvama poslije svih naših svetih misa.Svi vjernici koji su navršili 14 godina mogu glasati. Stoga pozivamo sve naše vjernike da iziđu na ove izbore. Na glasačkom listiću od 29 naših kandidata bira se maksimum dvanaest kandidata. Ako na listiću bude zaokruženo više od 12 kandidata listić se proglašava nevažećim. Molimo sve naše vjernike da za glasanje   sa sobom ponesu jedan od važećih svojih osobnih dokumenata. Svim kandidatima u ime naše župe od srca se zahvaljujemo.
  9. Sutra u hrvatskom domu u 20.00 sati radi organizacije izbora za župsko vijeće održat će se sastanak aktualinih vjećnika sa svim kandidatima za župsko vijeće.  
  10. Prošle nedjelje poslije sv. misa i u ovom cijelom prošlom tjednu preko Spende konta naše župe za ratom pogođenu Ukrajinu prikipili smo iznos od 18.289 EUR-a. Sav iznos će u supotpisu naše Nadbiskupije biti upućen na otvoren račun Ukrainskom Caritasu s naznakom „Za žrtve rata u Ukrajini“  Za svaku vašu pomoć u ime svih nastradalih u ovom stravičnom ratu od srca vam zahvaljujemo. Spende konto naše žeupe je i dalje otvoren na našem portalu, koji glasi: www. hkz-muenchen.de. Kroz cijelo vrijeme korizme neumorno molimo i postimo za mir u Ukrajini i u cijelom svijetu!
  11. U utorak na srijedu će u našoj kapeli prenoćiti 100 izbjeglica iz Ukrajine. Nakon porenoićišta oni bi trebali biti prevezeni u Portugal. Stoga pozivamo sve naše vjernike da sutra u naš Hrvatski dom od 10.00 do 12.00 ili od 14.00 do 17.00 sati doniraju i dovezu dugotrajne životne namirnice i higjenske potrebštine.
  12. Također molimo sve naše vjernike, koji mogu sutra doći u to najavljeno vrijeme za ispomoć i organizaciju prijema samih izbjeglica da nam se poslije  mise prijave.

Poziv Franjevaca Hrvatske Katoličke župe München na Korizmenu akcija za pomoć ratom pogođenoj Ukrajini

Korizmena aktivnost vjernika Hrvatske Katoličke župe München ove godine, uz post i molitvu usmjerena je i na skupljanje novčane pomoć za nužne potrebe ratom pogođenim Ukrajincima. Već je sakupljen iznos od 18.289,00 EUR-a! 

Na samom početku ovog stravičnog rata i ratnih stradanja u Ukrajini franjevci Hrvatske katoličke župe München uputili su apel svim  vjernicima župe i svim ljudima dobre volje da se uključe u prikupljanje novčane pomoći za ratom pogođenim Ukrajince, kao i za prihvat izbjeglice iz Ukrajine koji već u velikom broju borave u gradu  Münchenu i cijeloj Njemačkoj. Tragom poziva nadbiskupije München Freising, Hrvatska Katolička župa je organizirala smještaj za 100 ukrajinskih izbjeglica u kapeli Blaženog Alojzija Stepinca u Hrvatskom domu u Münchenu.  

Također su fratri na nedjeljnim svetim misama pozvali obitelji da se prijave u župski ured, koje mogu ponuditi u svoje smještajne prostore za izbjegle ratom pogođene Ukrajince.  

Ukrajinskim izbjeglicama, koji borave na području Bavarske i nadbiskupiji  München Freising sve inozemne misije preko Ukrajinske Katoličke Misije München već dostavljaju pakete pomoći u hrani i potrebnim namirnicama. Suosjećajući s braćom i sestrama u Ukrajini, želimo im iskazati kršćansku ljubav i solidarnost, pa pomoći i olakšati teško životno stanje u kojem se nalaze. Naša župa se odmah uključila u tu plemenitu akciju u iskazivanju pomoći svim ratom pogođenim ljudima. Prije tri desetljeća i mi Hrvati smo proživljavali ratne nevolje i bili sretni kad smo osjetili moralnu, materijalnu ili bilo koju drugu podršku. Zato je humano i blagoslovljeno što su kod svih europskih zemalja prognanici iz Ukrajine naišli na brojne Šimune Cirence, koji im pomažu nositi križ, kako bi preživjeli ratnu dramu koja je zahvatila njihovu zemlju. 

Svi koji žele u ovoj korizmi sudjelovati u toj plemenitoj akciji, prilog mogu dostaviti u župni ured ili uplatiti na Spende konto naše župe s naznakom ‘Pomoć za Ukrajinu!

Novčani prilog za pomoć ratom pogođenoj Ukrajini možete darovati na Spende konto Hrvatske Katoličke župe München koji glasi:

Liga Bank e.G, Fil. München

Erzd. München-Fr. w/Kroat.K.Gem. München

DE94 7509 0300 0002 0202 03
BIC: GENODEF1M05

S naznakom: Für die Kriegsopfer in Ukraine

Do sada smo prikupili 18.289,00 EUR-a. Sav novčani iznos će uz supotpis naše Nadbiskupije biti upućen na otvoren račun Ukrajinskom Caritasu s naznakom „Za žrtve rata u Ukrajini!“

Na poticaj sv. Oca pape Franje sve naše vjernike i dalje pozivamo na „post i molitvu“  te da očituju kršćansku ljubav i blizinu, podršku, solidarnost i spremnost pomoći ukrajinskom narodu u njihovoj velikoj boli i tjeskobi, koju proživljavaju ovih dana ratnim razaranjima. Ovaj rat najrazornije pogađa stanovnike te zemlje, ali i drastično utječe na sve stanovnike Europe i cijeloga svijeta. Sve nam to pokazuje da smo međusobno povezani mnogim vezama, nitko nije potpuno samostalan, ovisimo jedni o drugima, stoga imamo i odgovornosti jedni za druge!

Stoga, u duhu poticaja apostola Pavla „neka nam ne dojadi činiti dobro“, budimo i dalje blizu sa svim ratom ugroženim ljudima.

Dragi vjernici i svi ljudi dobre volje za svaku vašu pomoć te žrtvu i ljubav koju  iskazujete za sve koji trpe i pate zbog posljedica ratnih stradanja veliko vam hvala. 

Djevica Marija - Kraljica Mira, koja je utjeha žalosnih, neka izmoli svima u Ukrajini i diljem svijeta gdje se vode ratovi, dar trajnoga mira i plodove vječnog spasenja.

Mir i dobro!

Fra Petar Klapež, župnik


PUT KRIŽA U HRVATSKOJ KATOLIČKOJ ŽUPI MÜNCHEN KROZ SVETO VRIJEME KORIZME

Kroz cijelo vrijeme Korizme u našoj župi pobožnost križnog puta slavimo po slijedećem rasporedu:

Utorkom u crkvi sv. Pavla u 16.00 sati

Petkom u crkvi sv. Pavla u u 18. 00 sati i 

Petkom St. Gabriel crkvi u 19.30 sati

Poslije pobožnosti križnog puta slavimo sv. Misu.

Mogućnost za svetu Ispovijed je pola sata prije pobožnosti Križnog puta  

POVIJESNI HOD I SMISAO KORIZME

„Vrijeme korizme - vrijeme približavanja Bogu i vrijeme udaljavanja od grijeha!“

Osim što se pita o počecima svojega života, čovjek se pita i o počecima vremena, stvari i događaja koji ga okružuju. Tako se i u ovom promišljanju želimo zaustaviti na pitanju kako je nastalo korizmeno vrijeme i koji mu je smisao, zašto traje baš četrdeset dana i što nam je u ovom darovanom vremenu činiti i o čemu razmišljati.

Vrijeme korizme
Crkva uči kako je vrijeme korizme „određeno za pripravu na slavlje Vazma: bogoslužje korizme pripravlja uistinu i oglašenike (katekumene, odrasle koji će na Vazmenom bdjenju primiti sakramente kršćanske inicijacije, op. a.), po različitim stupnjevima kršćanske inicijacije, i vjernike, po slavljenju spomena vlastitog krštenja i po vršenju pokore, na slavljenje vazmenog otajstva“.

Od kada do kada traje vrijeme korizme?
„Vrijeme korizme traje od Pepelnice do isključivo mise Gospodnje večere“ . Tako Veliki četvrtak prije podne pripada vremenu korizme, dok večernji dio ulazi u Vazmeno vrijeme.
Često se čuje kako su od vremena korizme izuzete nedjelje, ali one ulaze u korizmenih četrdeset dana. Naime, vrijedi ovdje spomenuti kako se nekada na Zapadu u pokorničke dane nije ubrajala subota, a na Istoku je od tih dana bila izuzeta i nedjelja. Ta činjenica utjecala je i na sam razvoj i trajanje vremena korizme. Danas se „nedjelje ovog vremena nazivaju I., II., III., IV. i V. nedjelja korizme. Šesta nedjelja, kojom započinje Veliki tjedan zove se Cvjetnica: nedjelja muke Gospodnje.“

Sveto pismo i važnost razdoblja od četrdeset dana
Razmišljajući o vremenu korizme i njezinom trajanju od četrdeset dana, temeljno polazište je Sveto pismo. Napokon, kroz cijelo vrijeme korizme, počevši od prve korizmene nedjelje, odzvanjaju riječi: „Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta“ (Lk 4,4,). I na tom retku počivaju novozavjetni temelji vremena korizme kada se čita o Isusovoj kušnji u pustinji koja je trajala četrdeset dana:
Isus se, pun Duha Svetoga, vratio s Jordana i Duh ga četrdeset dana vodio pustinjom, gdje ga je iskušavao đavao. Tih dana nije ništa jeo, te kad oni istekoše, ogladnje (Lk 4, 1-2).

No, i Stari zavjet daje na važnosti razdoblju od četrdeset dana. Toliko dana trajao je potop u vrijeme Noe (usp. Post 8, 6), a Mojsije je na brdu Sinaju s Gospodinom proveo četrdeset dana (usp. Izl 34, 28; Pnz 9, 9). Prorok Ilija je pak, nakon što je zaželio umrijeti, a okrijepljen nebeskom hranom, „išao četrdeset dana i četrdeset noći sve do Božje gore Horeba“ (1 Kr 19, 8), a Niniva je imala razdoblje od četrdeset dana kako bi se obratila (usp. Jn 3, 4).

Polazeći od prethodno navedenih svetopisamskih tekstova, primjećuje se „igra“ između grijeha, uspinjanja na brdo, obraćenja i u konačnici, gledanja Gospodina. Kako bismo došli do toga konačnoga cilja, toga blaženog gledanja (visio beatifica), važno je činiti pokoru za grijeh (dati Gospodinu zadovoljštinu, pokajati se), materijalno i prolazno staviti na drugo mjesto („ne živi čovjek samo o kruhu“), a na prvo mjesto staviti Gospodina i Njegovu riječ („nego i o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta“) – odnosno čovjek je pozvan hraniti se i nebeskom hranom!

Sve to u sebe sažima i ovo vrijeme korizme koje čovjeka vraća na početke njegova vjerničkog hoda, na krštenje, i koje ga kroz odricanje i pokoru vodi prema konačnom cilju, prema događaju Uskrsa, odnosno prema trenutku u kojem će moći stati pred Gospodina.

Povijesni hod
Točno povijesno porijeklo korizme nije poznato, no ono što je sigurno jest činjenica kako je od svojih početaka vrijeme korizme bilo obilježeno činjenjem pokore i odricanjem, a cilj mu je bio pripraviti se za svetkovinu Gospodinova uskrsnuća. A u „središtu“ vremena korizme nalazili su se katekumeni i pokornici.
Tako su se tijekom toga vremena katekumeni pripremali za primanje sakramenta krštenja u Vazmenom bdijenju (što još i dan danas običaj!), a pokornici su pak bili pozvani na post i odricanje budući da su svojim grijesima povrijedili primljeni sakrament krštenja. Potonji su bili na Veliki četvrtak prije podne ponovno primani u zajednicu, a kao vanjski znak da ulaze u „red“ pokornika bilo je pepeljenje na Pepelnicu.
Govoreći o povijesnom razvitku ovoga vremena, ishodišna točka je svetkovina Gospodnjeg uskrsnuća za koju se pripravljalo postom i odricanjem.

Prvi tragovi vremena korizme
U tom kontekstu, svojevrsni prvi tragovi početka korizmenog vremena nalaze se u pismu papi Viktoru sv. Ireneja Lionskog (oko 190.) u kojem Irenej piše i o vremenu posta koji se obdržava prije Uskrsa u Galiji i u nekim područjima Azije. Dalje Irenej piše kako neki poste samo jedan dan (na Veliki petak), neki dva dana (Veliki petak i subota), a neki čak četrdeset. No, bilo je i onih koji su postili četrdeset sati (koliko je Krist počivao u grobu). Kod Tertulijana (Afrika) nailazimo na običaj da se postilo samo u dane u kojima je ugrabljen zaručnik, odnosno na Veliki petak i subotu.

U spisima otaca na Istoku, tijekom prve polovice četvrtoga stoljeća, nailazi se na spomen vremena korizme, npr. kod Euzebija (De solemnitate paschali), Ćirila Jeruzalemskog (u katehezama), hodočasnica Egeria…
Što se tiče Crkve na Zapadu tek se tijekom druge polovice četvrtoga stoljeća nailazi na konkretan spomen vremena korizme u spisima sv. Augustina, sv. Ambrozija, Grgura iz Elvire. No ta pokornička praksa, kako je bilo naznačeno i u prethodnom odlomku, bila je sigurno poznata i ranije budući da se u Rimu tijekom trećeg stoljeća nailazi na vrijeme priprave za Uskrs (kao i u Aleksandriji) koje je trajalo samo tjedan dana, odnosno od nedjelje koja je prethodila Uskrsu, a to je bila Cvjetnica kada bi se čitala Muka iz Evanđelja po Mateju.

Tijekom petoga stoljeća, kako se razaznaje iz spisa povjesničara Sokrata (439.), u Rimu nalazimo vrijeme priprave za Uskrs koje se od tri tjedna (nisu se računale subote) produžilo na šest tjedana (40 dana).

Važna promjena u računanju vremena korizme dogodila se tijekom šestog stoljeća, vjerojatno pod utjecajem Bizanta, kada se korizmenih četrdeset dana nije računalo od Velikoga petka unatrag, već je cijeli Veliki tjedan od tih četrdeset dana bio izuzet. Tako Vazmeno trodnevlje počinje zauzimati posebno mjesto, baš kao i srijeda pepelnica na koju bi korizma onda i započinjala.

Od sabora u Tridentu do Drugog vatikanskog sabora
Što se tiče sabora u Tridentu, Crkva se na vrijeme korizme osvrće u dva navrata: u poglavlju o sakramentu ispovijedi te kada progovara o sakramentu svetoga reda. Tako se u poglavlju o ispovijedi vjernicima toplo preporuča pristupanje ovom sakramentu, a biskupe se potiče da u vrijeme korizme ne budu odsutni iz svojih katedrala, osim zbog važnog razloga, već da budu blizu svojim vjernicima.

Drugi vatikanski sabor u Konstituciji o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium (br. 109 i 110) korizmenom vremenu pridaje posebnu pažnju te potiče kako se treba „još jače osvijetliti dvostruki značaj korizmenog vremena“:

…vjernike, koji u to vrijeme gorljivije slušaju Božju riječ i posvećuju se molitvi, ono pripravlja na slavlje vazmenoga otajstva, prije svega po spomenu na krst, odnosno pripravom za krštenje te pokorom. Stoga: a) Neka obilatije dođu do izražaja krsni elementi svojstveni korizmenoj liturgiji; ako je prikladno, neka se opet uspostave neki iz prijašnje predaje. b) Isto valja reći i za pokorničke elemente. S obzirom na katehezu, neka se u srca vjernika, uz društvene posljedice grijeha, ulije snažan osjećaj za narav vlastitu pokori koja čini mrskim grijeh kao uvredu Boga; neka se ne ostavlja po strani udio Crkve u pokorničkom činu i neka se s velikom pomnjom nastoji oko molitve za grješnike.
110. Pokora korizmenoga vremena neka ne bude samo unutrašnja i pojedinačna nego također vanjska i društvena. Pokorničku praksu valja njegovati prema mogućnostima našega doba i raznih krajeva, kao i prema prilikama vjernika; neka je preporučuju i vlasti spomenute u čl. 22. Neka svakako bude svetinjom vazmeni post na Veliki petak muke i smrti Gospodnje; ako je prikladno, neka se on protegne i na Veliku subotu da se tako uzdignuta i otvorena srca prispije k radosti vazmene nedjelje.

Smisao korizmenog vremena
Imajući ispred sebe sve rečeno do sada, možemo se zapitati zašto u liturgijskoj godini postoji vrijeme korizme. Ono vodi do događaja Uskrsa, do temeljnog događaja vjere.

No, kako se čovjek trsi doći i do slavlja događaja Gospodinova uskrsnuća, tako se trsi dođi i do vlastitoga uskrsnuća, do spasenja, života vječnoga… Sveti Toma Akvinski reći će kako je čovjeku potrebno troje za spasenje: znati što treba vjerovati, znati za čim treba težiti i znati što treba činiti.

Slušajući Božju riječ i pažljivo sudjelujući na misnim slavljima tijekom ovoga vremena, naći ćemo odgovore i na ova Tomina pitanja!


OBAVIJESTI

  1. Danas je prva korizmena nedjelja. Svete mise slavimo po rasporedu kao i svake nedjelje.  
  2. Ponedjeljkom, srijedom i petkom svetu misu slavimo u crkvi sv. Pavla u 18.30 sati. Pola sata prije svete mise je mogućnost za sv. ispovijed.
  3. Utorkom kroz cijelo vrijeme korizme put križa i sv. misu slavimo u crkvi sv. Pavla u 16.00 sati.
  4. Srijedom poslije svete mise je sat klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom
  5. Kroz sve korizmene petke put križa i sv. mise slavimo u crkvi sv. Pavla u 18.00 sati i u crkvi sv. Gabriela u 19.30 sati.  
  6. Subotom sv. mise slavimo u Geretsriedu u 16.30 sati i u crkvi sv. Pavla u 18.00 s.
  7. Subotom u Geretsriedu poslije svete mise je vjeronauk za prvopričesnike i krizmanike.
  8. U nedjelju je druga korizmena nedjelja. Svete mise slavimo po redovitom nedjeljnom rasporedu. 
  9. U ovom idućem tjednu vjeronauka za prvopričesnike i krizmanike je po redovitomrasporedu.   
  10. Na izlazu iz crkve, ako prošle nedjelje niste uzeli, uzmite naš župski listić na kojem se nalaze imena svih kandidata za župsko vijeće. Izbori za župsko vijeće održat će se 19. i 20. ožujka ove godine u crkvama poslije svih naših svetih misa. Svim kandidatima u ime naše župe od srca se zahvaljujemo.
  11. Dragi vjernici dok još uvijek liječimo i zacjeljujemo bolne rane sjećajući se Domovinskog rata, radi ratnih strahota napaćenog Ukrainskog naroda naša Župa je  pokrenula humanitarnu akciju, otvaranjem Spendekonta, za prikupljanje novčanih sredstava, kojima ćemo poduprijeti suradnja s Caritasom ratom pogođene Ukrajine. Spendekonto naše župe oglašen je na portalu naše župe, koji glasi: www. hkz-muenchen.de.   
  12. Na tu istu nakanu danas na svim svetim misama na izlazu iz crkve skupljamo milodare za ratom pogođenu Ukrajinu. Za svaku vašu  pomoć u ime ratom svih pogođenih unaprijed vam od srca zahvaljujemo. Pozivamo vas da, uz novčanu pomoć, kroz cijelo vrijeme korizme molimo i postimo za mir u Ukrajini i u cijelom svijetu!
  13. U srijedu, 23. 02. 2022. u Münchenu je preminula Ružica Poljak r. Batarilo. Rođena je 1953. u Novom Šeheru. Sahranjena je u petak, 04.03,2022. Na mjesnom groblju u Novom Šeheru. U subotu, 26. 02. 2022. u Münchenu je preminula Spomenka Petonjić. Rođena je 22.06.1950. u Sarajevu. Sahrana će biti u utorak, 08. 03. 2022. Na Westfriedhof u Münchenu. U ponedjeljak, 28. 02. 2022. u Gilching-u je preminuo Ivan Matić. Rođen je 19. 01. 1994. u Berlinu. Sahranjen  je u prošli petak na mjesnom groblju Rašeljke. Pomolimo se Bogu Ocu Nebeskom za pokoj njihovih duše i duša svih vjernih mrtvih.

Poruka pape Franje za korizmu 2022.

Vatikan, 24.02.2022.   

»Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro: ako ne sustanemo, u svoje ćemo vrijeme žeti! Dakle, dok imamo vremena, činimo dobro svima« (Gal 6,9-10a), tema je poruke pape Franje za korizmu 2022. godine. Poruku donosimo u cijelosti. 

PORUKA SVETOGA OCA FRANJE

za korizmu 2022. godine

»Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro: ako ne sustanemo,

u svoje ćemo vrijeme žeti! Dakle, dok imamo vremena,

činimo dobro svima« (Gal 6,9-10a)

Draga braćo i sestre!

Korizma je prikladno vrijeme za osobnu obnovu i obnovu zajednice koja nas vodi do Pashe Isusa Krista umrloga i uskrsloga. Za korizmeni hod 2022. godine bit će nam od koristi razmišljati o poticaju svetoga Pavla Galaćanima: »Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro: ako ne sustanemo, u svoje ćemo vrijeme žeti! Dakle, dok imamo vremena (kairós), činimo dobro svima« (Gal 6,9-10a).

1. SIJANJE I ŽETVA

U ovom odlomku Apostol doziva u pamet sliku sijanja i žetve, tako drage Isusu (usp. Mt 13). Sveti Pavao nam govori o kairósu: milosnom vremenu za sijanje dobra u pogledu buduće žetve. Što je to »bogodano vrijeme« za nas? To je zasigurno korizma, ali je to i cijeli ovozemaljski život, koji je korizma na neki način slika. [1] U našemu životu prečesto prevladavaju pohlepa i oholost, želja za posjedovanjem, gomilanjem i trošenjem, kao što pokazuje primjer bezumna čovjeka iz evanđeoske prispodobe, koji je svoj život držao sigurnim i sretnim zbog obilja žita u žitnici (usp. Lk 12,16-21). Korizma nas poziva na obraćenje, na promjenu mentaliteta, tako da se istinu i ljepotu života ne traži toliko u posjedovanju koliko u darivanju, ne toliko u gomilanju koliko u sijanju dobra i dijeljenju.

Sijač je prije svega sâm Bog, koji velikodušno »nastavlja sijati sjeme dobra u svijetu« (enc. Fratelli tutti, 54). Pozvani smo u korizmi odgovoriti na Božji dar prihvaćajući njegovu »živu… i djelotvornu« Riječ (Heb 4,12). Ustrajno slušanje Božje riječi razvija spremnost da budemo poučljivi njegovu djelovanju (usp. Jak 1,21) koje naš život čini plodnim. To u nama budi radost, ali i više od toga, to je poziv da budemo »Božji suradnici« (1 Kor 3,9) i da mudro koristimo sadašnje vrijeme (usp. Ef 5,16) kako bismo i mi sijali čineći dobro. Taj poziv da sijemo dobro ne treba promatrati kao neki teret, nego kao milost kojom Stvoritelj želi da aktivno sudjelujemo u njegovoj plodnoj velikodušnosti.

A žetva? Ne sije li se zato da žanjemo? Naravno! Tijesnu povezanost između sijanja i žetve potvrđuje isti sveti Pavao kad kaže: »Tko sije oskudno, oskudno će i žeti; a tko sije obilato, obilato će i žeti« (2 Kor 9,6). Ali o kojem urodu je riječ? Prvi plod posijana dobra nalazimo u sebi samima i u našim svakodnevnim odnosima, pa i u najmanjim dobrim djelima. U Bogu nijedan čin ljubavi, ma kako malen bio, i nijedan »velikodušan napor« neće biti uzaludan (usp. apost. pob. Evangelii gaudium, 279). Kao što se stablo poznaje po plodovima (usp. Mt 7,16.20), tako život pun dobrih djela širi oko sebe svjetlo (usp. Mt 5,14-16) i donosi Kristov miris u svijet (usp. 2 Kor 2,15). Služiti Bogu, slobodni od grijeha, donosi plodove posvećenja za spasenje svih (usp. Rim 6,22).

Možemo, zapravo, vidjeti tek mali dio ploda onoga što sijemo jer, prema evanđeoskom izričaju, »jedan sije a drugi žanje« (Iv 4,37). Upravo sijući za dobro drugih, sudjelujemo u Božjoj velikodušnosti: »potvrda je velike plemenitosti pokretati procese čije će plodove drugi ubirati, polažući nadu u skrivenu snagu sjemena dobrote koje sijemo« (enc. Fratelli tutti, 196). Sijanje dobra za druge oslobađa nas uskih logika osobne koristi, daje našem djelovanju širinu besplatnosti i tako nas smješta u divan obzor Božjih dobrohotnih planova.

Božja riječ širi i podiže naš pogled: najavljuje nam da je istinska žetva ona eshatološka, ona posljednjega dana, koji ne pozna zalaza. Zreli plod našega života i naših djelovanja jest »plod za vječni život« (Iv 4,36), koji će biti naše »blago… na nebesima« (Lk 12,33; 18,22). Sâm Isus koristi sliku sjemena koje umire u zemlji i donosi plod kako bi izrazio otajstvo svoje smrti i uskrsnuća (usp. Iv 12,24), a i sveti Pavao je rabi kad govori o uskrsnuću našega tijela: »Tako i uskrsnuće mrtvih: sije se u raspadljivosti, uskršava u neraspadljivosti; sije se u sramoti, uskršava u slavi; sije se u slabosti, uskršava u snazi; sije se tijelo naravno, uskrsava tijelo duhovno. Ako ima tijelo naravno, ima i duhovno« (1 Kor 15,42-44). Ta nada je veliko svjetlo koje Krist uskrsli donosi u svijet: »Ako se samo u ovom životu u Krista ufamo, najbjedniji smo od svih ljudi. Ali sada: Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih!« (1 Kor 15,19-20), kako bi oni koji su intimno sjedinjeni s njim u ljubavi, »po sličnosti smrti njegovoj« (Rim 6,5), bili pridruženi njegovu uskrsnuću na život vječni (usp. Iv 5,29): »Tada će pravednici zasjati poput sunca u kraljevstvu Oca svojega« (Mt 13,43).

2. »NEKA NAM NE DOZLOGRDI ČINITI DOBRO«

Kristovo uskrsnuće oživljava zemaljske nade »velikom nadom« vječnoga života i unosi već u sadašnje vrijeme klicu spasenja (usp. BENEDIKT XVI., Enc. Spe salvi, 3; 7). Suočeni s gorkim razočaranjem zbog mnogih neispunjenih snova i nadanja, suočeni s obeshrabrenošću zbog siromaštva naših sredstava, u napasti smo da se zatvorimo u svoj individualistički egoizam i sklonimo se u ravnodušnost prema patnji drugih. Doista, i najbolji resursi su ograničeni: »Mladići se more i malakšu, iznemogli, momci posrću« (Iz 40,30). Ali Bog »umornome snagu vraća, jača nemoćnoga. […] Onima što se u Gospodina uzdaju snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima, trče i ne sustaju, hode i ne more se« (Iz 40,29.31). Korizma nas poziva da vjera naša i nada budu u Gospodinu (usp. 1 Pt 1,21), jer samo pogleda uprta u Isusa Krista uskrsloga (usp. Heb 12,2) možemo prihvatiti Apostolov poticaj: »Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro« (Gal 6,9).

Neka nam ne dozlogrdi moliti. Isus je učio da treba »svagda moliti i nikada ne sustati« (Lk 18,1). Potrebna nam je molitva jer trebamo Boga. Samodostatnost je opasna iluzija. Ako je pandemija dala izravno se osvjedočiti u naše osobne i društvene krhkosti, neka nam ova korizma omogući da iskusimo utjehu koju daje vjera u Boga, bez koje se nećemo održati (usp. Iz 7,9). Nitko se ne spašava sâm, jer svi smo u istoj lađi usred oluja povijesti [2]; ali iznad svega nitko se ne spašava bez Boga, jer samo vazmeno otajstvo Isusa Krista daje pobjedu nad mračnim vodama smrti. Vjera nas ne oslobađa životnih muka i nevolja, nego nam omogućuje prolaziti kroz njih u Kristu, sjedinjeni s Bogom, u velikoj nadi koja ne razočarava i čiji je zalog ljubav koju je Bog izlio u naša srca po Duhu Svetomu (usp. Rim 5,1-5).

Neka nam ne dozlogrdi iskorjenjivati zlo iz našega života. Neka nam tjelesni post, na koji nas korizma poziva, osnaži duh za borbu protiv grijeha. Neka nam ne dozlogrdi tražiti oproštenje u sakramentu pokore i pomirenja, svjesni da se Bog nikada ne umara opraštati. [3] Neka nam ne dozlogrdi boriti se protiv požude, te slabosti koja vodi do egoizma i svakoga drugoga zla, i koja je tijekom povijesti nalazila razne putove da sunovrati čovjeka u grijeh (usp. enc. Fratelli tutti, 166). Jedan od tih putova je opasnost ovisnosti o digitalnim medijima, koja osiromašuje međuljudske odnose. Korizma je pogodno vrijeme za suprotstavljanje tim opasnostima i njegovanje cjelovitije ljudske komunikacije (usp. Isto, 43) koja se sastoji od »stvarnih susreta« (Isto, 50), licem u lice.

Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro u djelatnoj ljubavi prema bližnjemu. U ovoj korizmi učimo se veselo darivati milostinju (usp. 2 Kor 9,7). Bog »koji pribavlja sjeme sijaču i kruh za jelo« (2 Kor 9,10), brine se za svakoga od nas, ne samo da bismo imali hranu koju ćemo jesti, nego i da bismo bili velikodušni u činjenju dobra drugima. Ako je istina da trebamo sijati sjeme dobrote tijekom cijeloga života, iskoristimo ovu korizmu posebno zato da iskažemo brigu svojim bližnjima, da budemo bližnji onoj braći i sestrama koji su ranjeni na svojemu životnom putu (usp. Lk 10,25-37). Korizma je pogodan čas da se traži, a ne izbjegava, one koji su u potrebi; da se poziva sebi, a ne ignorira, one kojima treba netko da ih sasluša i lijepa riječ, te da se posjećuje, a ne napušta, one koji pate od samoće. Provedimo u djelo poziv da činimo dobro svima i odvojimo vrijeme za ljubav prema najmanjima i najranjivijima, napuštenima i prezrenima, diskriminiranima i marginaliziranima (usp. enc. Fratelli tutti, 193).

3. »AKO NE SUSTANEMO, U SVOJE ĆEMO VRIJEME ŽETI«

Korizma nam svake godine doziva u pamet da »dobro, jednako kao i ljubav, pravda i solidarnost, ne može se postići jednom zauvijek; mora ih se stjecati svaki dan iznova« (Isto, 11). Molimo, dakle, Boga za strpljivost ratara (usp. Jak 5,7) da ne posustanemo u činjenju dobra, korak po korak. Oni koji padnu, neka pruže ruku Ocu koji nas uvijek podiže. Oni koji su izgubljeni, prevareni zavođenjem Zloga, neka se bez oklijevanja vrate Onomu koji je »velikodušan u praštanju« (Iz 55,7). U ovom vremenu obraćenja, pronalazeći potporu u Božjoj milosti i u zajedništvu Crkve, ne umarajmo se širiti dobro. Post priprema tlo, molitva ga navodnjava, a ljubav čini plodnim i bogatim. Imamo sigurnost vjere da »ako ne sustanemo, u svoje ćemo vrijeme žeti« i da ćemo, darom ustrajnosti, zadobiti obećana dobra (usp. Heb 10,36) za vlastito spasenje i spasenje drugih (usp. 1 Tim 4,16). Provodeći u djelo bratsku ljubav prema svima, sjedinjeni smo s Kristom, koji je dao svoj život za nas (usp. 2 Kor 5,14-15), i uživamo predokus radosti Kraljevstva nebeskoga, kada će Bog biti »sve u svemu« (1 Kor 15,28).

Neka nam Djevica Marija, koja je u svome krilu nosila Spasitelja i koja pohranjivaše sve događaje i »prebiraše ih u svome srcu« (Lk 2,19), izmoli dar strpljivosti i bude nam blizu svojom majčinskom prisutnošću, da ovo vrijeme obraćenja donese plodove vječnoga spasenja.

Rim, Sveti Ivan Lateranski, 11. studenoga 2021. godine, spomendan svetoga Martina, biskupa

[Franjo]

__________________________

[1] Usp. SV. AUGUSTIN, Serm. 243, 9,8; 270, 3; En. in Ps. 110,1.

[2] Usp. Izvanredna molitva na Trgu sv. Petra u vremenu pandemije kojom je predsjedao papa Franjo (27. ožujka 2020.).

[3] Usp. Angelus, 17. ožujka 2013.


HRVATSKA KATOLIČKA ŽUPA POZIVA SVE
VJERNIKE I LJUDE DOBRE VOLJE NA HITNU
POMOĆ ZA RATOM POGOĐENU UKRAJINU

„Tko ima sudbinu svijeta u ruci neka nas poštedi ratnih strahota!“
Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin

Hrvatska Katolička Župa München pokrenula je u četvrtak, 24. veljače 2022. humanitarnu akciju prikupljanja novčanih sredstava, kojima će se poduprijeti suradnja s Caritasom ratom pogođene Ukrajine.   

Novčani prilog za pomoć ratom pogođenoj Ukrajini možete darovati na Spende konto Hrvatske Katoličke župe München koji glasi:

Liga Bank eG, Fil. München

Erzd. München-Fr. w/Kroat.K.Gem. München

DE94 7509 0300 0002 0202 03
BIC: GENODEF1M05

S naznakom: Für die Kriegsopfer in Ukraine

Drago braćo i sestre!

Dragi vjernici dok još uvijek liječimo i zacjeljujemo bolne rane sjećajući se Domovinskog rata te se pridružujemo pozivu Svetog Oca pape Franje da 2. ožujka, na Čistu srijedu, učinimo Danom posta za mir!“, uz to sve vjernike naše župe na Čistu srijedu pozivamo na slavlje svetih Misa u crkvi sv. Pavla u 18.00 sati i u crkvi sv. Gabriela u 20.00 sati, na kojima ćemo posebnu moliti za mir u Ukrajini.

Caritas Ukrajine objavio je u srijedu, 23. veljače 2022. žurni apel za pomoć ratom pogođenoj Ukrajini putem mreže solidarnosti Caritasa Internationalis.

Situacija u Ukrajini eskalirala je 24. veljače napadom Rusije na cijeli teritorij Ukrajine koja je proglasila ratno stanje. Kriza u Ukrajini prerasla je u otvoreni ratni sukob.

Humanitarna zajednica je na nogama. Nacionalni Caritasi koji pripadaju regiji Caritasa Europa su u svakodnevnoj koordinaciji s Caritasom Ukrajine prateći situaciju i razvijajući planove za humanitarnu pomoć..

U četvrtak je održana videokonferencija Caritasove regije Europa. Svaki dan Nacionalni Caritasi iz Europe sukladno iskazanim potrebama Caritasa Ukrajine dostavlja svoja očitovanja o raspoloživoj materijalnoj potpori u naravi. Naglasak je na opremi koja se koristi u kriznim situacijama koje su posljedica ratnih sukoba.

Tragični scenariji kojih su se svi bojali nažalost  u četvrtak, 24.02.2022 postao je stvarnost. Ali još ima vremena za dobru volju, još ima prostora za pregovore, još ima mjesta za upotrijebiti mudrost koja sprječava prevladavanje vlastitih interesa uključenih strana, štiti legitimne težnje svih i spašava svijet od ludila i užasa rata. Mi vjernici ne gubimo nadu u tračak savjesti onih koji imaju sudbinu svijeta u svojim rukama.. „Isus nas je naučio da na dijaboličnu besmisao nasilja trebamo odgovoriti Božjim oružjem, molitvom i postom“, poručuje papa Franjo u ovom vremenu ratnog iskušenja.

Broj slučajeva hitne pomoći već je dramatičan. Prije napada je već s obiju strana kontaktnih linija bilo najmanje 2,9 milijuna ljudi kojima je bila potrebna humanitarna pomoć. U strahotama rata iz dana u dan  se ovi brojevi povećaju.  

Caritas Ukrajine podupire 36 organizacija Caritasove konfederacije u pomoći potrebitome stanovništvu. Među njima je i Njemački i Hrvatski Caritas, koji su stavili na raspolaganje svoje ljudske resurse i iskustva u organizaciji žurne dostave humanitarne pomoći potrebne za podizanje kapaciteta žurnog pružanja pomoći koje organizira Caritas Ukrajine.

Ne možemo zanemariti tragične humanitarne posljedice ovoga rata, rekao je glavni tajnik Caritasa Internationalis Aloysius John. Dužnost međunarodne zajednice je zaštititi ukrajinski narod i osigurati mu pristup humanitarnoj pomoći, dodaje. Caritas Internationalis ponavlja potrebu da svi ljudi, napose najugroženiji, imaju pristup humanitarnoj pomoći i da se zajamči sloboda kretanja onima koji bježe od sukoba. Svi smo pozvani djelovati. Ono što se događa u Ukrajini ugrožava međunarodnu stabilnost i mir i, kako je naglasio Sveti Otac, diskreditira međunarodno pravo, stoji u njihovu apelu.

Dragi vjernici naše župe, dragi ljudi dobre volje, pozivamo vas da, uz novčanu pomoć, kroz cijelo vrijeme korizme molimo i postimo za mir u Ukrajini i u cijelom svijetu! Za svaku vašu pomoć u ime ratom svih pogođenih unaprijed vam od srca zahvaljujemo.

Fra Petar Klapež, župnik


Izbori za župno vijeće

Župno vijeće Hrvatske katoličke župe München izravno na izborima biraju vjernici naše župe. Ono je od Crkve priznat gremij vjernika laika te ima veoma važnu ulogu u životu zajednice. U njemu se sabiru mnoge informacije iz života zajednice, pripremaju se važne odluke za život zajednice i umrežavaju različite grupe i inicijative. Vijeće je mjesto gdje se osjećaju želje, razočaranja, nadanja i novi pomaci u zajednici. Ono savjetuje i podupire rad župnika, svećenika i pastoralnih suradnika u pastoralnim aktivnostima, kao što je priprema i slavlja euharistije, kod prve pričesti i krizme, crkvenih obreda i drugih slavlja i svih različitih aktivnosti zajednice. Ono raspravlja i savjetuje pastoralni tim o vjerskom stanju i napretku zajednice, o društveno-političkim pitanjima, o kulturnim nastojanjima, o razvoju zajednice u konkretnim prilikama i neprilikama, o očuvanju svega stvorenoga.

Najvažnija zadaća Župnog vijeća jest stvarati takvo ozračje i okolinu da čovjek može rasti i razvijati se u čovještvu i vjeri. Zadaća Vijeća počiva na slici Crkve kao naroda Božjega. Tako zajednicu nose svi članovi Crkve. Svi su pozvani angažirati se. Svi su suodgovorni za to da vjernička zajednica napreduje. Pravo glasa na izborima za Župno vijeće imaju svi katolici od navršene 14. godine života.

Za župno vijeće se bira 12 članova od 29 kandidata te će se još pridružiti 6 dodatnih članova koji nisu predloženi kao kandidati.
Izbori će se održati u svim crkvama, gdje slavimo sv. mise na hrvatskom jeziku, u nedjelju 20. ožujka 2022. godine te u Geretsriedu (crkva Maria Hilf, Johann-Sebastian-Bach-Str. 2) i u crkvi St. Paul (St.-Pauls-Platz 11, 80336 München) poslije poslijepodnevnih svetih misa u subotu, 19. ožujka 2022. Cijela župa zahvaljuje dosadašnjim članovima Župnog vijeća na suradnji i angažmanu u raznim prilikama života naše župe. Gospodin neka ih obaspe svojim blagoslovom za uloženo vrijeme, žrtvu i ljubav. Pozivamo sve vjernike naše župe da dođu na izbore i po svojoj savijesti dadnu svoj glas predloženim članovima za novo Župno vijeće.