Nova dogma Marije suotkupiteljice
Nova dogma Marije suotkupiteljice
UVOD
Od 1945. – 1959. godine Gospa se ukazivala vidjelici Idi Peerdeman u Amsterdamu kao „Majka svih naroda“. Gospa traži da se slika i molitva majci svih naroda širi po cijelom svijetu i da se proglasi nova i zadnja marijanska dogma „Marije suotkupiteljice, zagovornice i posrednice svih milosti“, kako bi konačno došlo do novog izlijevanja Duha Svetoga i pravog mira u svijetu. Amsterdamski biskup, Msgr. Jozef M. Punt, potvrdio je 31. svibnja 2002. g. autentičnost i nadnaravni izvor tog ukazanja. – Značenje ovog događaja je ogromno.
MARIJA, UZROK SPASENJA
Sv. Irenej Lionski je usporedio Mariju s Evom i rekao „što je djevica Eva svojom nevjerom svezala, to je Djevica Marija svojom vjerom razriješila“, „smrt po Evi, život po Mariji“, te „posluhom postade uzrokom spasenja za sebe i sav ljudski rod“ (Katekizam Katoličke Crkve, br. 494). Marija je postala „nova Eva“ i „majka svih živih“ (KKC 511). Tu istinu priznajemo svaki put kad molimo Gospine litanije: „Uzroče naše radosti, moli za nas!“
Spasitelja zovemo onoga „koji je uzrok odn. uzročnik našeg spasenja“. Ako dakle sv. Irenej – a i katolički Katekizam – kaže da je Marija „uzrok spasenja“, onda ju je već na neki način definirao kao „spasiteljicu“. Tko je onda uzrok našeg spasenja, Isus ili Marija? Odgovor je: i Isus i Marija – samo na različite načine. Isus je kao „jedini posrednik između Boga i ljudi“ (1 Tim 2,5) prouzročio naše spasenje svojom žrtvom i krvlju na križu. Zato je on jedini i potpuni Spasitelj. Marija je svojim „fiatom“ omogućila Isusu da od nje primi ljudsku narav (usp. Lk 1,38), te svojim sudjelovanjem u njegovoj patnji (usp. Lk 2,35) omogućila da se od nje rodi i Crkva. To je sam Isus potvrdio riječima: „Evo ti majke!“ (Iv 19,26) Zato možemo reći da nas je Isus spasio, a da je Marija omogućila Isusu da nas spasi. Isus nam je daravao spasenje, a Marija nam je dala Spasitelja. Isus je bio uzrok spasenja, a Marija je bila „uvjet“ našeg spasenja. Isusova uloga u spasenju svijeta se odnosi prema Marijinoj ulozi kao što se uzrok odnosi prema uvjetu ili milost prema vjeri.
MILOST I VJERA KAO UZROK I UVJET SPASENJA
Naše spasenje ima dva uzroka, jedan božanski, kojega zovemo „milost“ i jedan ljudski, kojega zovemo „vjera“. S jedne strane je za naše spasenje potrebna Božja milost. Bez nje se nitko ne može spasiti. Tu milost primamo kroz Isusa Krista (usp. Iv 1,17). Ali, budući da smo slobodna bića i da nas Bog ne može prisiliti na spasenje, potreban je zato s druge strane naš slobodni pristanak na tu milost. Taj pristanak se vrši kroz vjeru (Iv 1,12). Zato nije samo Božja milost potrebna za naše spasenje, nego i naša vjera: „Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se.“ (Mk 16,16) Zato nije samo Božja milost, već i vjera uzrok spasenja, kao što nam Isus kaže: „Vjera te tvoja spasila!“ (Lk 7,50)
Ako se dakle pitamo, što je uzrok našeg spasenja, Božja milost ili naša vjera, možemo i moramo odgovoriti: i jedno i drugo – samo na različite načine. Milost se odnosi prema vjeri onako kako se uzrok odnosi prema uvjetu. Strogo gledano samo milost prouzrokuje spasenje, a vjera ga „samo“ uvjetuje, jer nas milost izravno i direktno spašava (oslobađa od grijeha, daje nam život vječni, itd.), a vjera „samo“ omogućuje milosti da nas može spasiti. Vjera nas ne spašava izravno, nego posredno i neizravno. To je bitna razlika! Vjera nije – strogo gledano – uzrok, nego uvjet ili su-uzrok spasenja. Vjera otvara vrata. Bog je onaj koji spašava, ali on nas ne može spasiti, ako mu ne otvorimo vrata našeg srca. Zato je vjera nužni uvjet i su-uzrok spasenja. Pučkim jezikom vjeru možemo nazvati „uzrokom spasenja“, ako ju shvaćamo kao posredni i neizravni (su-)uzrok. Tako je i sv. Irenej nazvao Mariju „uzrokom spasenja“, pretpostavljajući da je njena vjera bila „samo“ uvjet, tj. posredni i neizravni uzrok spasenja. Upravo tako kako naša vjera dozvoljava i omogućava Božjoj milosti da nas spašava, tako je Marijina vjera dozvolila i omogućila Isusu da spasi ljudski rod. Kao što je Isus ženi rekao: „Vjera te tvoja spasila!“, tako možemo o Mariji reći: „Marijina vjera je spasila svijet!“
MARIJA SUOTKUPITELJICA
Ako je Marija „spasila“ cijeli svijet, smijemo li ju onda nazivati „spasiteljicom“? Teoretski, tj. pučki i pjesnički rečeno, mogli bi Mariju čak tako nazivati. To činimo npr. kad pjevamo marijanske pjesme: „Ti raj si nam otvorila, kad Isusa si rodila“ („O mila Majko“) ili „Djeva sina porodi, đavlu silu svu slomi, a kršćane oslobodi, sveta Djeva Marija“ („U se vrijeme godišta“). Ali naziv „spasiteljica“ je vrlo dvosmislen i može voditi do krivog shvaćanja Marije kao druge spasiteljice (kraj Krista). To bi bila velika hereza, jer je jasno da postoji samo jedan Spasitelj, Isus Krist. Zato je bolje ne koristi taj izraz da ne bi došlo do nesporazuma i krivovjerja. Ali ako razdvojimo milost i vjeru kao uzrok i uvjet spasenja, onda možemo lako naći točan i odgovarajući naziv za Marijinu ulogu u spasenju svijeta. Definiramo li spasitelja kao „uzročnika spasenja“, a znamo da je Marija bila „suuzročnica spasenja“, onda ju možemo ispravno nazvati „suotkupiteljicom“. S tim izrazom izbjegavamo shvaćanje Marije kao izravnu i neposrednu spasiteljicu, jednaka Isusu, ali izražavamo njeno bitno i nužno udioništvo i suradnju u djelu spasenja. Ona nije spasila svijet, ali je sudjelovala i surađivala u njegovom spasenju. Zato ju možemo i moramo nazvati „suradnicom Spasitelja“ ili jednostavno „suotkupiteljicom“. Ako Mariju nazivamo suotkupiteljicom (a ne otkupiteljicom) onda ne diramo istinu da je Isus jedini i pravi Spasitelj svijeta, već dodajemo da ga je spasio kroz Marijino sudjelovanje i posredništvo, s Marijom i kroz nju. Tko to shvati, shvatio je bit i smisao nove i zadnje marijanske dogme.
BIT I SMISAO DOGME
Kao što možemo Mariju promatrati kao majku Crkve i kao sliku i uzor Crkve, tako postoji i dvostruki vid i smisao ove dogme.
S jedne strane Crkva priznaje da „Marijino majčinstvo neprekidno traje“, jer „nam svojim mnogostrukim zagovorom i dalje nastavlja pribavljati darove vječnoga spasenja (...) Zbog toga se Blažena Djevica zaziva u Crkvi naslovima Odvjetnice, Braniteljice, Pomoćnice i Posrednice.“ (Lumen Gentium, br. 62) Ali ako shvatimo da nam je Bog kroz ruke i krilo Marijino darovao Spasitelja i „s njime sve“ (Rim 8,32), onda možemo Mariju častiti i naslovima „Suotkupiteljica“ i „Posrednica svih milosti“. Tako ćemo Mariju dublje spoznati i savršenije štovati. Jasno je da iz dubljeg i savršenijeg štovanja Gospe proizlazi viša i veća milost. Ona je „puna milosti“. Zahvaljujući ovoj dogmi, Crkva će moći još daleko više crpiti iz tog neizmjernog izvora svih milosti. „Bog je skupio sve vode i nazvao ih more“, kaže sv. Ljudevit Montfortski, „Bog je skupio sve milosti i nazvao ih je Marijom.“ On tvrdi da je Bog odlučio u zadnjim vremenima otkriti Gospinu tajnu kako bi se ona više spoznala, ljubila i častila, i kako bi kroz njen moćni zagovor darovao svijetu veće milosti. To je dijelom počelo u Lourdesu i Fatimi, a nastavlja se u Međugorju.
S druge strane ova dogma skriva duboku pouku u sebi. Ako je Marija kao slika i uzor Crkve imala udioništvo u djelu spasenja, onda to znači da i Crkva ima udioništvo u njemu. Sv. Augustin je rekao: „Bog te stvorio bez tebe, al te neće spasiti bez tebe!“ I ovdje se vidi koliko je bitna i potrebna naša suradnja za naše spasenje. Koliko je važno da shvatimo da naše spasenje ima dva uzroka, Božju milost i našu suradnju! Kad su pitali sv. Tomu, što je ključ svetosti, rekao je: „moramo htjeti“. Isus je spasio svijet, da, ali kako bi se to spasenje konkretno ostvarilo potrebna je naša suradnja. Upravo iz tog razloga je sv. Pavao rekao: „u svom tijelu dopunjam što nedostaje mukama Kristovim“ (Kol 1,24). Kroz svoje udioništvo u Kristovoj patnji je sv. Pavao – kao kroz „porođajne boli“ – omogućio Kristu da kroz njega spašava duše i rađa nove udove za Crkvu: „dječice moja, koju ponovno u trudovima rađam dok se Krist ne oblikuje u vama.“ (Gal 4,19) To što je Gospa na kalvariji u velikom i cjelovitom smislu doživljavala, doživio je sv. Pavao u malome i djelomićnom smislu. To znači biti suotkupitelj: Isusu pomagati i omogućiti da on kroz nas spašava svijet! Kao što je Isus s Marijom i kroz Mariju spasio svijet, tako želi Bog spasiti svijet samo s nama i kroz nas. Kao što je bilo Marijino udioništvo i suradnja nužna za opće spasenje, tako je i naše udioništvo i suradnja potrebna za konkretno spasenje svijeta. Isus je teoretski mogao spasiti svijet bez Marije, ali nije htio! Što znači da Bog teoretski može spasiti svijet bez nas, ali ne želi! To je bit i smisao dogme o suotkupiteljici! Da razumijemo da nas Bog treba! Bog nas želi! Bog želi da i mi poput Marije aktivno surađujemo u spasenju svijeta! Bog želi spasiti ovaj svijet, ali samo s nama i kroz nas. Zato kaže sv. Pavao: „Božji smo suradnici.“ (1 Kor 3,9) To što je, dakle, Marija bila u velikom, to trebamo mi biti u malome: Božji suradnici, tj. Božji suotkupitelji!
ČAROBNA RIJEČ ZAJEDNO
U povijesti čovječanstva bilo je puno ljudi i udruga „dobre volje“ koji su željeli ostvariti pravednost i mir u svijetu. Od svih tih pokušaja valja spomenuti dva sasvim suprotna ekstrema, tj. komunizam i protestantizam.
Ekstremni komunizam je pokušao spasiti ovaj svijet bez Boga, tj. da čovjek sam sa svojom snagom stvara mir i jedinstvo među ljudima. Ali nažalost čovjek to u svojoj slabosti nije uspio. Ekstremni protestantizam naprotiv, tvrdio je, da samo i jedino Bog može spasiti ovaj svijet. Čovjek ne može Bogu ništa dodati i pomagati, tako da nije potrebna ljudska volja i suradnja, nego samo Božja milost („sola gratia“). Ali očito je da Bog nije želio spasiti svijet bez čovjeka, jer inače bi to već odavno radio. Imamo dakle dvostruki zaključak: čovjek bez Boga ne može spasiti svijet, a Bog bez čovjeka ne želi spasiti svijet. Što nam dakle preostaje? Zlatna sredina katoličanstva: Ovaj se svijet može spasiti, ako Bog i čovjek surađuju! Jer s Bogom čovjek može spasiti svijet, a Bog ga želi spasiti s čovjekom. Rješenje i čarobna riječ za spasenje svijeta glasi: Bog i čovjek zajedno! Zajedno i skupa s Bogom čovjek može činiti čudesa, zaustaviti ratove i stvarati mir u svijetu! Upravo to Bog želi od svega srca: „Oganj dođoh baciti na zemlju pa što hoću ako je već planuo!“ (Lk 12,49)
SLIKA I MOLITVA MAJCI SVIH NARODA
Kako bi ovaj božanski oganj planuo i zapalio i preobrazio čovječanstvo dana nam je posebna slika i molitva Mariji majci svih naroda. Gospa je u Amsterdamu obećala: „To je molitva za spas svijeta. To je molitva za obraćenje svijeta. Molite ovu molitvu u svim okolnostima!" (38. poruka) "Kroz ovu molitvu će Gospa spasiti svijet." (46. poruka). Zato širimo ovu sliku i molimo ovu divnu molitvu svaki dan!
„Gospodine Isuse Kriste,
Sine Očev,
pošalji sada svoga Duha na zemlju.
Daj da se Duh Sveti nastani
u srcima svih naroda,
kako bi svi bili sačuvani
od propasti, nesreća i rata.
Neka majka svih naroda,
Blažena Djevica Marija
bude našom zagovornicom. Amen.“
(Izvor: http://www.de-vrouwe.info/)
napisao: fra Petar Komljenović OFM
“Tko ne mrzi svoga oca i majku… ne može biti moj učenik”
“Dođe li tko k meni a ne mrzi svoga oca i majku, ženu i djecu, braću i sestre, pa i sam svoj život, ne može biti moj učenik! I tko ne nosi svoga križa i ne ide za mnom, ne može biti moj učenik!” (Lk 14, 26-27: prijevod: Duda-Fućak).
Kaže se da je tanka nit između ljubavi i mržnje. Jednako tako da je tanka nit između genijalnosti i ludila. Čitajući gore navedene Isusove riječi, možemo zaključiti da je tanka nit između jasnoće i nejasnoće. Isus otvara oči. Međutim, mnogima se smrači od njegovih riječi. Nekad su vrlo zbunjujuće. Zar Isus nije rekao “Ljubite neprijatelje svoje i činite dobro onima koji vas mrze”. Zar sve zapovijedi nije sveo na jednu jedinu - zapovijed ljubavi. Sada izričito poziva na mržnju. Ako želimo biti njegovi, mrzit nam je svoje najbliže, pa i sam svoj život. Četvrta zapovijed u Zakonu glasi: Poštuj oca i majku. Za muža i ženu rečeno je: Njih dvoje bit će jedno.
Najlakše bi bilo zaključiti da se radi o krivom ili lošem prijevodu. Jer Isus nije tako nešto mogao reći. I uz pretpostavku da navedene riječi iz evanđelja nisu najbolje prevedene, smisao im je neupitan. Kako razumjeti smisao navedenih Isusovih riječi?
Sav Isusov govor ide za tim da nam približi ljubav Oca Nebeskoga. Kao 12-godišnji dječak u hramu kaže roditeljima: Što ste me tražili? Zar niste znali da mi je biti u onome što je Oca mojega koji je na nebesima. Učenicima i drugim slušateljima kaže: Tko su moja braća i sestre? To su oni koji slušaju riječ Očevu i izvršavaju je.
Isus nas je pozvao da budemo savršeni kao što je savršen naš Otac Nebeski. Isus nam u prispodobi o dobrom Ocu i rasipnom sinu ukazuje na narav Očeve ljubavi: posve nesebična, bezuvjetna, ustrajna, strpljiva, patnička. Daje sinu ono što mu je mogao uskratiti. Pušta ga unatoč tomu što vidi da ga taj put vodi u propast. Ne traži ga već očekuje njegov povratak.
Psihologija religije kaže nam da su roditelji djeci Bogu slične osobe. Djetetu su roditelji poput Boga. Toliko dijete ovisi o roditeljima. No, nitko nam ne treba dokazivati da roditelji nisu kao Bog, niti to mogu biti. Mogu, doduše, na svoju štetu i štetu vlastite djece igrati se Boga – svemogućega, sveznajućega, nepogrešivoga, sve-dobroga. Ali to se ne da ni odglumiti.
Isus ovdje ne govori o onima koji zanemaruju djecu. Isus govori o onima koji su razvili posesivan i ovisnički odnos prema djeci, roditeljima, bračnom drugu, braći i sestrama. Isus je došao osloboditi zarobljene. Među njima su i oni koji su – makar nesvjesno i neprepoznatljivo – zarobljeni rodbinskim i drugim rodbinskim odnosima. Takve Isus podsjeća na savršenu ljubav Oca Nebeskoga koji nikomu ne uskraćuje slobodu. A jedino «ovisnost» o Ocu Nebeskomu – koji nam nikada ne uskraćuje ljubav, a time ni slobodu - čini čovjeka slobodnim. Isus potiče na slobodne odnose pa makar cijena bila «mržnja». Isus naravno ne potiče na mržnju. On potiče na ljubav prema Ocu Nebeskomu pa makar u hrvanju za tu ljubav sredstvo bila «mržnja», tj. makar u ljudskim očima izgledalo da to hrvanje pokreće mržnja.
Mi smo najprije i poslije svega djeca Oca Nebeskoga. Isus nas vodi k Ocu. Njega možemo slijediti samo slobodni. Isus potvrđuje svaki naš osjećaj, pa tako i osjećaj mržnje, koji prati naša nastojanja da izrastemo u onu sliku na koju smo stvoreni. Takva Isusova mržnja je očito “zdrava mržnja” koja je u službi zdrave ljubavi. Sam je Isus zbog poslušnosti Ocu Nebeskom ispao neposlušan svojim roditeljima. Skandalizirao je svoju rodbinu do te mjere da su govorili da je poludio i da ih kao takav sramoti.
U svojoj sebičnoj ljubavi ljudi su posesivni. Prisvajaju ono što im ne pripada, tj. one koji im ne pripadaju. Isus nudi i poziva na zamršen put slobode, a konačno mu je odredište Otac Nebeski. (BV)
POZIV PONIZNOSTI
Pravila lijepoga ponašanja različita su u različitim kulturama, društvima i društvenim slojevima. Poznavanje i obdržavanje tih pravila ulijeva osjećaj sigurnosti. Onaj tko ih poznaje i obdržava izbjeći će mnoge neugodnosti i poniženja. Ta pravila ponekad su pravi mali rituali koji na psihološkoj razini pomažu čovjeku u stresnim situacijama. Na primjer kada netko umre, običaji i obredi vezani uz smrt, pokop i žalovanje pomažu ožalošćenima da lakše prevladaju gubitak voljene osobe.
Današnji odlomak iz evanđelja ne govori doduše o tako stresnoj situaciji, ali donosi nam sliku jedne gozbe na koju su pozvani gosti među kojima je bio Isus. Razumijevanje Isusovih riječi domaćinu i ostalim uzvanicima pretpostavlja postojanje određenih pravila ponašanja za stolom. Ta pravila Isus ne odbacuje, ali ih želi preutemeljiti na podlozi evanđelja. Promatrajući kako uzvanici biraju prva mjesta Isus donosi dvije pouke.
Prva je pouka upućena uzvanicima. Ona polazi od toga da postoji predviđeni hijerarhijski raspored uzvanika za stolom. Isus ne komentira taj raspored nego opaža kako su uzvanici birali prva mjesta. U trčanju za prvim mjestima prepoznao je slijepu oholost koja nije svjesna svoja žalosnoga svršetka. Na velikim gozbama uvijek se može dogoditi da dođe netko časniji, te će mu onaj nižeg društvenog položaja morati ustupiti mjesto. Stoga Isus predlaže uzvanicima da, kada su pozvani na svadbu, biraju posljednje, a ne prvo mjesto i tako izbjegnu eventualno poniženje. Bolje je sjesti na posljednje mjesto jer se ono može zamijeniti jedino časnijim. Tu pouku Isus završava izrekom „svaki koji se uzvisuje, bit će ponižen, a koji se ponizuje, bit će uzvišen“. U Evanđelju po Luki ta rečenica ima programatski karakter koji se nalazi već u opisu Isusova djetinjstva, počevši s Marijinim hvalospjevom (usp. 2,51-53) i Isusovom rođenjem u štali. To znači da se ova Isusova pouka ne odnosi samo na ponašanje na gozbi, nego govori o tome kakav bi trebao biti čovjekov temeljni životni stav.
Druga Isusova pouka upućena je domaćinu koji ga je pozvao na objed. No preko njega Isus opet govori svima. Pouka govori o tome koga pozvati na gozbu. Isusove su riječi morale zaprepastiti njegove slušatelje. Nema ništa naravnije od toga da se na gozbu pozove rodbina, prijatelji i susjedi. Isus ovdje još kaže „bogati susjedi,“ a to se u konkretnom slučaju farizejskoga prvaka odnosi na susjede istoga društvenoga položaja. Isto tako, nije po sebi ništa loše očekivati da se poziv na gozbu uzvrati. Štoviše, to spada na osnovnu pristojnost. Međutim, Isusova pouka nadilazi okvire održavanja uhodanih društvenih odnosa tako što ih evangelizira. On svomu domaćinu kaže neka na gozbu pozove siromahe, sakate hrome i slijepe, to jest one koji su na rubu društva i koji mu ne mogu uzvratiti istom mjerom. To je u potpunom skladu s Isusovim navještajem evanđelja. Naime, popis Isusovih uzvanika na gozbu sličan je njegovu odgovoru koji daje učenicima Ivana Krstitelja na pitanje „Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo?“ (Lk 7,20) Tada je Isus odgovorio: „Pođite i javite Ivanu što ste vidjeli i čuli: Slijepi progledaju, hromi hode, gubavi se čiste, gluhi čuju, mrtvi ustaju, siromasima se navješćuje evanđelje. (Lk 7,22). Sada farizejskom prvaku poručuje neka takve osobe pozove na gozbu.
To je zapravo poziv na obraćenje. Jer, da bi poslušao Isusa, nije dovoljno da farizej nadiđe uobičajena društvena pravila. Farizej treba promijeniti i svoj odnos prema Bogu. O čemu se radi postaje jasnije kada se sjetimo u kakvom religioznom kontekstu žive Isus, farizej i ostali sustolnici. To je ozračje ritualnoga bogoslužja iz kojega su bili isključeni svi obredno nečisti, a oni koji imali kakav tjelesni nedostatak stalno su bili u takvom stanju nečistoće. Slijepi, kljasti, sakati i bolesnici različitih vrsta nisu mogli pristupiti u hram, a Isus ih baš njih poziva na prva mjesta na gozbama. Treba sa žalošću priznati da se tragovi mentaliteta ritualne isključivosti stalno provlače kroz povijest kršćanske vjerske prakse. Ali isto tako s radošću treba primijetiti kako u naše vrijeme sve više raste društvena osjetljivost prema marginaliziranim osobama u Crkvi i društvu. Njima je na poseban način upućena Isusova riječ: „Prijatelju, pomakni se naviše“. (Fra Domagoj Runje)
UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE: TEK JEDNA ILUZIJA?
U svim narodima i religijama 'nebo' se zamišlja vertikalno, kao nešto što se nalazi 'gore', 'iznad nas'. Ući u zajedništvo s nebeskim, božanskim, zamišljalo se kao 'uznesenje', 'uzvišenje'. Apostol Pavao tako tvrdi da će "u Kristu svi biti oživljeni": najprije Krist a zatim oni koji su Kristovi, a na kraju čitavo postojanje (r. 23-24), da 'Bog bude sve u svemu'.
Kako će se to zbiti? Francois Mauriac, velikoga francuski intelektualac, nobelovac i katolik, na upit svoga prijatelja: "Kako to da Vi koji ste jedan kritičan i suvremen čovjek i intelektualac možete istodobno kao kršćanin vjerovati u tako nešto apsurdno kao što je život poslije smrti? Kako sebi takvo nešto zamišljate?" Mauriacov odgovor bijaše neočekivan: "Uopće sebi to ne pokušavam zamisliti. Prepuštam Bogu način na koji će svoje (vjernike) iznenaditi."
Spomenimo ovdje i suvremenog njemačkog filozofa Jurgena Habermasa koji je u jednom govoru 2001. u Frankfurtu svoje slušatelje iznenadio tvrdnjom: "Izgubljena vjera u uskrsnuće ostavlja osjetnu (vidljivu) prazninu". A njegov učitelj, Max Horkheimer 1968. u jednom razgovoru za časopis Spiegel slično kaže: "Ako ne bi postojao Bog i nada u uskrsnuće onkraj smrti, tada, u konačnici, ne bi postojala niti pravednost za sve žrtve ljudske povijesti zla". Ta težnja za puninom pravednosti probudila je u njemu čežnju za 'sasvim Drugim', nadu da bi ipak mogao postojati konačni smisao ljudskog postojanja.
Tu duboku čežnju za ispunjenjem pravednosti potvrđuju stihove Marijina hvalospjeva: 'Silne zbaci s prijestolja a uzvisi neznatne… Rasprši oholice umišljene…'. Bog se zauzima za dostojanstvo slabijih, i žrtve povijesti zla neće ostati vječito žrtve. Uzvišenje neznatnih je Božji 'zakon': snažno obećanje da poslije patnje, slijedi proslava.
Svetkovina Marijina Uznesenja podsjeća na konačnu sudbinu vjernika, a to je vječno zajedništvo života s Bogom. Ljudi na to često zaborave. Zato je Marija znak utjehe i sigurne nade za narod Božji koji se nalazi na zemaljskom hodočašću. Ono što je o Mariji rečeno, vrijedi za Crkvu u cjelini i svakog vjernika. Marija koja čitavim svojim bićem i postojanjem pripada Bogu jest prvo stvorenje koje je uronjeno u potpuno zajedništvo s Bogom. To znači 'uznesena dušom i tijelom' Bogu, to jest u svom totalitetu. Netko reče: ako je Krist savršena slika Boga nevidljivoga, tada je Marija savršena slika pobožanstvenjene ljudskosti.
U slikovnim prikazima umjetnici često prikazuju Marijino okrunjenje u prisutnosti Presvetog Trojstva, a to je u biti prikaz duhovnoga cilja kršćanske vjere: pobožanstvenjenje (obogotvorenje, divinizacija) čovjeka. 'Slava je Božja živi čovjek, a slava čovječja u tome da vidi Boga' (Gloria Dei vivens homo, gloria autem hominis visio Dei), veli sv. Irenej. Čovjek ponovno obnavlja svoju bogosličnost koja je bila izgubljena iskonskim padom (Post 1, 27). "Time smo obdareni dragocjenim, najvećim obećanjima da po njemu postanete zajedničari božanske naravi…" (2 Petr 1,4).
Bog je postao čovjekom kako bi čovjek mogao postati božanskim, veli sv. Atanazije. Nepropadljivost je jedna od bitnih Božjih karakteristika, pa se pobožanstvenjenje, prema gledanju crkvenih otaca, sastoji u tome da propadljivi čovjek postiže nepropadljivost. Bog je postao čovjek da bi čovjek postao «bog», to jest da bi bio istrgnut iz vlasti smrti, propadljivosti i grijeha i da bi bio uzet u Božje zajedništvo odnosno u Božje područje života. Zato je svetkovina Marijina Uznesenja optimistično slavlje, slavlje vjerničke nade. (fra Anđelko Domazet)
DEMON POHLEPE
Žudite li stalno stjecati još više i više? Želite li više novaca ili materijalnih dobara? Ukratko, jeste li pohlepni? Kad spomenemo da se naše ponašanje može okarakterizirati kao pohlepno, mnogi od nas teško će priznati da su ipak pretjerali želeći uvijek više no što imamo.
Isus u evanđelju kaže: 'Klonite se i čuvajte svake pohlepe!' Zašto se pohlepa smatra lošom? Je li pohlepa doista izvor iz kojega izviru svi ostali grijesi? Je li pohlepa sama po sebi uništava vrlinu i dobro?
U duhovnoj tradiciji čovječanstva imamo mnoštvo tekstova koji jednodušno upozoravaju na opasnost pohlepe. Spomenimo samo najpoznatiji primjer, a to je učenje Bude, koji je pohlepu, mržnju i iluziju nazivao 'trima otrovima' i glavnim preprekama ispravnom životu. Filozof Nietzsche je rekao da je za osvajanje vlasti potrebno tri stvari: pohlepa, zavist i mržnja, i to tim redoslijedom. U kršćanskoj tradiciji pohlepa se također vidi kao matrica, korijen svih ostalih grijeha. Radix omnium malorum avaritia, (Korijen svega zla je pohlepa) poručio je sv. Pavao ranoj Crkvi (Tim 6, 10). Mi to prevodimo podosta netočno: "Ljubav prema novcu korijen je svega zla".
"Počivaj, jedi, pij, uživaj!" Tako bogati čovjek kaže sebi. Posljedica takvog stila života i razmišljanja nije samo hedonizam, nego suprotstavljanje između onoga "koji sebi zgrće blago na zemlji" i onoga koji se "bogati u Bogu". Na jednom drugom mjestu Isus slično kaže: "Ne zgrćite sebi blago na zemlji, gdje ga moljac i rđa nagrizuju i gdje ga kradljivci potkopavaju i kradu. Zgrćite sebi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni rđa ne nagrizaju i gdje kradljivci ne potkopavaju niti kradu. Doista, gdje ti je blago, ondje će ti biti i srce". (Mt 6, 19-21)
Mnogi društveni analitičari u dijagnozi današnjeg društva vide pohlepu kao najveće zlo koje ugrožava budućnost čovječanstva. Plodovi pohlepe su bolesne ambicije, škrtost, neumjerenost u kupovanju i trošenju, nesposobnost da dijelimo, podčinjavanje drugih našim nagonima i željama. Pohlepa na području seksualnosti naziva se bludnost. Na području hrane i pića, to je neumjerenost. Pohlepan um nikada nije miran. Postoji pohlepa za vlašću, za popularnošću, i sl. Pohlepa je temelj većine naših navezanosti i negativnih emocija. Pohlepa je bit životnog stava kojemu je osnovni pojam 'ja' i 'moje'. Pohlepni su ljudi poput jame bez dna. Što više imaju, to više žele, a ipak nisu nikada zadovoljni.
U osnovi je pohlepe velika nesigurnost i pogrešno uvjerenje o tome što je izvor naše sigurnosti. Mnogi sigurnost traže u izvanjskim stvarima. Jedina istinska i trajna sigurnost nalazi se u Bogu, jer jedino on zna što nam je potrebno kako bismo učili i napredovali. Kao i druge negativne emocije ili loše navike (poroci, grijesi) i demon pohlepe treba zamijeniti nečim pozitivnim.
Što je suprotnost pohlepi? Darežljivost, spremnost na dijeljenje, briga za druge. Napetosti koje stvara pohlepa liječi stav koji Isus opisuje kada govori o pticama nebeskim i ljiljanima poljskim (Mt 6, 19-34). Takav nutarnji stav je neophodan za onoga tko teži duhovnim ciljevima. U Govoru na gori Isus jasno kaže: 'Tražite najprije Kraljevstvo Božje i njegovu pravednost'. Isus jasno kaže što se ovdje misli pod pohlepom: da čovjek smisao svoga života vidi u onome što posjeduje! Kada ljudi postanu žrtve takve zablude – da je smisao života u posjedovanju – razaraju se međuljudski i obiteljski odnosi. Svima nama je bliska ta opasnost da se više brinemo i trudimo oko osiguranja našega života i materijalnih posjeda, nego oko bogatstva vlastitoga srca. (fra Anđelko Domazet)
ČUDAN ‘OČE NAŠ‘
MOLITELJ: Oče naš, koji jesi na nebesima…
BOG: Da?
MOLITELJ: Ne prekidaj me!! Zar ne vidiš da molim?!
BOG: Ali zvao si me!
MOLITELJ: Ja tebe?… Ah… ne… ja te zapravo nisam zvao. To je molitva. Mi upravo tako molimo: Oče naš, koji jesi na nebesima!
BOG: Evo opet! Je l’ me zoveš kako bismo razgovarali? Ili što? Dakle, što te muči?
MOLITELJ: Sveti se ime tvoje…
BOG:Misliš li ti to ozbiljno?
MOLITELJ: Zar bih trebao tu nešto ozbiljno misliti?
BOG: Želiš zaista da se moje ime sveti? Što ti to uopće znači: ‘sveti se ime tvoje?’
MOLITELJ: Pa to znači… Ne znam što to znači! Odakle bih znao što to znači?!
BOG:To znači da me želiš slaviti, da sam ti ja poseban, da sam ti važan, da ti je moje ime dragocjeno.
MOLITELJ: Aha, hm,… razumijem… Dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji…
BOG: Radiš li ti na tome?
MOLITELJ: Ha? Misliš na tome da dođe kraljevstvo tvoje? Pa naravno! Idem svake nedjelje u crkvu, dajem milostinju, čak dajem i za misije.
BOG: Da, ali ja želim više; želim da dovedeš svoj život u red, želim da ostaviš navike koje drugima idu na živce, da naučiš misliti na druge. Želim da pomogneš ljudima, da im pokazuješ put k Istini, da liječiš bolesne, oslobađaš zatočene, nahraniš gladne… Jer sve što učiniš za te ljude, za mene si učinio.
MOLITELJ: Zašto to govoriš baš meni? Kao da ja mogu nahraniti gladne, pomoći siromašnima… Pogledaj samo koliko love imaju bogati! Idi njima reci nek’ se zauzmu za siromahe.
BOG: Oprosti, ali ja sam mislio da stvarno moliš da dođe kraljevstvo moje i da bude volja moja. To, naime, kod onoga koji za to moli počinje sasvim osobno. Tek onda kada želiš isto što i ja, možeš biti vjesnik moga kraljevstva.
MOLITELJ: Ma to mi je jasno! … Mogu sad nastaviti moliti?
Kruh naš svagdanji daj nam danas…
BOG: Hej-hej! Ali vidi kako si punašan! Tvoja te molitva obvezuje nešto učiniti, kako bi milijuni gladnih na ovom svijetu dobili svoj svagdanji kruh.
MOLITELJ: … i otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim…
BOG: A što je s tvojim kolegom s posla?
MOLITELJ: Njega mi ne spominji! Ti znaš da me on javno blamira, da je uvijek arogantan prema meni, da mi diže tlak svojim ciničnim primjedbama. I on to zna! On mene uopće ne doživljava ozbiljno, on se sa mnom ruga… taj tip je…
BOG: Znam, znam! A ipak, tvoja molitva?
MOLITELJ:Pa nisam baš tako mislio!
BOG: Ti si barem, iskren. Nego, de mi reci, je l’ tebe čini sretnim živjeti tako, pun bijesa i mržnje prema tom kolegi?
MOLITELJ: Je, da! Taman posla! … To me razara, to me boli!!!
BOG: Ja te želim ozdraviti. Oprosti mu, i ja ću tebi oprostiti. Možda ja tebi ipak još prije oprostim. Onda su arogantnost i mržnja njegovi grijesi, a ne više tvoji. Možda ćeš pritom izgubiti nešto od svoga novca i imidža. Ali to će ti donijeti mir u srce.
MOLITELJ: Hm, nisam baš siguran mogu li to…
BOG:Ja ću ti pomoći!
MOLITELJ: ….i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla ..
BOG: Ma ništa lakše od toga. Samo mi reci koje te osobe i situacije uvode u napast.
MOLITELJ: Kako to misliš?
BOG: Znaš ti svoje slabe točke: neodgovornost, rasipnost, škrtost, agresivnost, odgoj…. Ne daj napasti niti jednu jedinu šansu!
MOLITELJ: Čini mi se da mi je ovo najteži ‘Očenaš’ koji sam ikada izmolio, ali sad prvi put moja molitva ima veze s mojim svakodnevnim životom.
BOG: Jako dobro! Napredujemo! Sada nastavi moliti do kraja.
MOLITELJ: Jer tvoje je kraljevstvo i moć i slava u vijeke vjekova. Amen.
BOG: Znaš što mi se sviđa? Kada me ljudi kao ti počnu ozbiljno doživljavati, iskreno moliti, slijediti i činiti ono što je moja volja. Kada ljudi primijete da ih njihov trud oko moga kraljevstava čini sretnim.
Molitva Gospi od Anđela
O Marijo Kraljce neba i zemlje, anđela i svetih, jedina Kraljice na Nebu i zemlji! Ja evo dijete Tvoje, molim u duhu pred Tobom i preporučujem se pod Tvoju obranu.Majka si mi uvijek i svugdje bila. Čuvaj me i prati kao Svoga Sina, Gospodina mojega Isusa Krista, uči me svojoj poniznosti i anđeoskoj vrlini, vodi me za ruku usred teškoća i kušnja i budi vjerna zagovornica kod Boga Oca. O Gospe od Anđela, po zagovoru sv. Franje, izmoli nam oprost svih krivica, pomozi našoj volji da se drži daleko od grijeha i daj da nikad ne budemo ravnodušni pred činjenicom što smo postali dostojni zvati te uvijek svojom majkom. Danas ti posvećujem svoj život i rad, svoje srce i misli, da bdiješ nada mnom i mojim životom. Ti si me naučila ljubiti Isusa i zato je moja jedina radost da u svakom trenutku svoga života mislim, činim i govorim, što je na slavu, Boga Oca, Boga Sina i Boga Duha Svetoga zajedno s Tobom O Marijo! Amen.
LITANIJE KRALJICI ANĐELA
Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče, nebeski Bože, SMILUJ NAM SE!
Sine, Otkupitelju svijeta Bože…
Duše Sveti, Bože…
Sveto Trojstvo, Jedan Bože…
Kraljice Anđela, MOLI ZA NAS!
Kraljice Arhanđela…
Kraljice Poglavarstava…
Kraljice Moći…
Kraljice Vlasti…
Kraljice Gospodarstava…
Kraljice Prijestolja…
Kraljice Kerubina…
Kraljice Serafina…
Kraljice svih nebeskih zastupnika…
Kraljice Anđela, bez grijega istočnoga začeta…
Kraljice Anđela, Majko Boga i ljudi…
Kraljice Anđela, koja ozdravljaš bolesne…
Kraljice Anđela, kojoj slava i čudesa se množe svaki dan…
Kraljice Anđela, koja uskrisuješ umrle i obraćaš i najtvrđe grešnike…
Kraljice Anđela, kojoj se dive sam Bog, Anđeli i Sveci…
Kraljice Anđela, pomoćnice naša u svakoj potrebi…
Kraljice Anđela, koja ne ostavljaš one koji se Tebi utječu…
Kraljice Anđela, koja vraćaš vid slijepima i blažiš trpljenje…
Kraljice Anđela, koja voliš kad Te tako nazivamo…
Kraljice Anđela, koja daješ svaku milost onima što Te prizivaju…
Kraljice Anđela, koja uklanjaš svaku prepreku pred onima koji žele posvetiti se Tvojem Sinu…
Kraljice Anđela, koja štitiš od pakla one što nose Tvoj Škapular…
Kraljice Anđela, koja si poučila tolike Svete…
Kraljice Anđela, koja raduješ Boga Oca kao Njegova ljubljena kćer…
Kraljice Anđela, koju Sin Božji časti kao svoju Bezgrešnu Majku…
Kraljice Anđela, koju Duh Sveti ljubi kao vjernu Zaručnicu…
Kraljice Anđela, koja vodiš vojsku Neba…
Kraljice Anđela, Živote i Radosti naša…
Kraljice Anđela, Nado i Braniteljice naša kod Gospodina…
Kraljice Anđela, koju nitko ne zove bez uslišanja…
Kraljice Anđela, kojoj nakon Boga najviše zahvaljujemo…
Kraljice Anđela, koja si učinila tolika velika čudesa…
Kraljice Anđela, kojoj se klanjaju anđeli…
Kraljice Anđela, moćna Srcem Tvoga Sina izbavi nas iz prijetećeg zla…
Kraljice Anđela, savršena svjedokinjo Božanstva, isprosi nam ljubav Božju koju često ne zaslužujemo…
Kraljice Anđela, najveće djelo Svetoga Duha, izmoli nam savršenu poslušnost Njegovom šaptu…
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!
POMOLIMO SE! Bože, koji si nam dao predostojnu Kraljicu Anđela, koja vlada na Nebu i zemlji, učini da doživimo Njenu divnu pomoć, kad satrveni u nevolji zazovemo Nju tim slavnim zazivom, po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Predostojna Kraljice Neba i Gospodarice Anđela, Tebe, koja si od Boga primila moć i misiju da satreš glavu sotone, ponizno molimo, pošalji nam vojsku nebesku, da na Tvoju zapovijed potjera zle duhove, bori se svugdje s njima, pobijedi njihovu drskost i u ponor ih vječni strovali. Amen.
PORCIJUNKULSKI OPROST
Blagdan Gospe od Anđela je i dan potpunog oprosta, tzv. Porcijunkulskog oprosta. Na ovaj dan u svim franjevačkim crkvama diljem svijeta vjernici mogu dobiti porcijunkulski ili potpuni oprost od vremenitih kazni. Oprost vjernici mogu dobiti od 1. kolovoza u podne do 2. kolovoza u ponoć ako pohode crkvu, ispovjede se i pričeste, te izmole Vjerovanje, Oče naš i pomole se na nakanu Svetoga Oca.
Potpuni oprost je godine 1216. sv. Franjo izmolio od pape Honorija III., koji je odredio posebni oprost svima onima koji pohode crkvicu Porcijunkulu. Oprost je prvotno bio vezan uz pohod Porcijunkuli, ali kasnije se proširio na sve franjevačke crkve.
Ljudi su nekoć morali hodočastiti u Svetu Zemlju da bi zadobili ovakav oprost, oprost od vremenitih kazni za grijehe, što je mnogima bilo nemoguće. U tome je i veličina svetog Franje koji je učinio da se i u Asizu u Porcijunkulskoj crkvici može dobiti takav oprost.
„Sve vas želim poslati u raj“ – tim je riječima Franjo Asiški vjernicima okupljenim u Porcijunkuli 2. kolovoza 1216. godine objavio da je od pape Honorija III. izmolio potpuni oprost za sve koji posjete tu crkvicu, ispovjede se i pokaju.
Molitve Čudotvornoj Gospi Sinjskoj kroz devetnicu
Molitve Čudotvornoj Gospi Sinjskoj kroz devetnicu za svaki dan od 6. do 14. kolovoza.
PRVI DAN
Pripravna molitva
Čudotvorna Gospe Sinjska, puni pouzdanja u tvoju majčinsku ljubav želimo pobožno obaviti ovu devetnicu. Svojim molitvama iskazujemo čast i zahvalnost tebi na slavu Bogu. Utječemo ti se za zagovor i nebesku pomoć u svojim nevoljama. Tvoju milost nismo zavrijedili zbog svojih grijeha, ali tvoja nas majčinska dobrota potiče na kajanje i učvršćuje vjeru da nam tvoj božanski Sin i Otac Nebeski oprašta naše grijehe i da nas prima kao svoju ljubljenu djecu. Ti nam, moćna Kraljice neba i zemlje, isprosi od Boga zaštitu od zla i svih životnih nezgoda. Daj da ustrajemo u vjeri i dobrim djelima. U današnjoj ti pobožnosti iznosimo svoju posebnu nakanu (neka svatko prikaže osobnu nakanu). Ako je volja Božja, usliši nas, Majko od milosti! Zahvaljivat ćemo ti do kraja svoga života, častiti tvoju svetu Sliku i tvoje sveto ime na slavu Presvetoga Trojstva, Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
3 Zdravomarije
Molitva
Slavna Gospe Sinjska, tvoje je slavno Ime nadaleko poznato. Od čudesne pobjede pod Sinjem, 1715. godine, sve do danas, u Sinj hodočaste vjernici s mnogih strana kako bi ti iskazali zahvalnost i čast i prikazali svoje patnje, boli i različite potrebe. Ti ih, naša dobra Majko, slušaš i uslišuješ, pomažeš i podižeš, štitiš i braniš. Gospe Sinjska, i mi ti se u ovom času utječemo moleći za pomoć. Posreduj za nas kod svoga Sina Isusa, jer ti sve naše nevolje i potrebe sabireš u samo jednu riječ ljubavi. On najbolje razumije govor tvoje majčinske ljubavi i po tvomu će zagovoru uslišati naše molbe i poslati nam svoju božansku pomoć. Osobito te molimo da nam isprosiš ljubav prema Ocu Nebeskomu i živu želju da u svemu prepoznajemo i vršimo njegovu svetu volju. Tako ćemo i tebe, Majko naša, najviše obradovati. Amen.
3 Zdravomarije i 1 Slava Ocu
Predmolitelj: Moli za nas, Čudotvorna Gospe Sinjska!
Svi: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se! Bože, koji si po čudotvornoj Slici svoje Majke u Sinju pokazao spasiteljsku snagu svoje ljubavi, učini nas dostojnima da nju, svoju Nebesku Majku, iskreno ljubimo i po njezinu zagovoru k tebi jednom dođemo, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.
DRUGI DAN
Pripravna molitva
Čudotvorna Gospe Sinjska, puni pouzdanja u tvoju majčinsku ljubav želimo pobožno obaviti ovu devetnice. Svojim molitvama iskazujemo čast i zahvalnost Tebi na slavu Bogu. Utječemo ti se za zagovor i nebesku pomoć u svojim nevoljama. Tvoju milost nismo zavrijedili zbog svojih grijeha, ali tvoja nas majčinska dobrota potiče na kajanje i učvršćuje vjeru da nam tvoj božanski Sin i Otac Nebeski oprašta naše grijehe i da nas prima kao svoju ljubljenu djecu. Ti nam, moćna Kraljice neba i zemlje, isprosi od Boga zaštitu od zla i svih životnih nezgoda. Daj da ustrajemo u vjeri i dobrim djelima. U današnjoj ti pobožnosti iznosimo svoju posebnu nakanu (neka svatko prikaže osobnu nakanu). Ako je volja Božja, usliši nas, Majko od milosti! Zahvaljivat ćemo ti do kraja svoga života, častiti tvoju svetu Sliku i tvoje sveto ime na slavu Presvetoga Trojstva, Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
3 Zdravomarije...
Molitva
Moćna Gospe Sinjska, ti si nekoć na blagdan svoga Uznesenja na nebo pokazala pod Sinjem svoju majčinsku dobrotu i pružila nebesku pomoć svome puku koji Ti se vruće molio. Zato Te upravo na taj dan osobito slavimo i pred tvojom se Slikom okupljamo u pobožnoj molitvi. Djevice milostiva, prečista Majko Isusova i Majko naša, po svomu slavnom uznesenju na nebo, isprosi nam milost, da i mi tako živimo kako bi naša duša čista i spremna dočekala odijeljenje od našega tijela i odlazak s ovoga svijeta. Daj da naše življenje na zemlji bude neprestana priprava za nebesko uživanje koje nam je darovao tvoj Sin Isus, u kojem nas čeka zajedništvo s Njim, s Ocem Nebeskim i Duhom Svetim u Kraljevstvu nebeskomu. Amen.
3 Zdravomarije i 1 Slava Ocu
Predmolitelj: Moli za nas, Čudotvorna Gospe Sinjska!
Svi: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se! Bože, koji si po čudotvornoj Slici svoje Majke u Sinju pokazao spasiteljsku snagu svoje ljubavi, učini nas dostojnima da nju, svoju Nebesku Majku, iskreno ljubimo i po njezinu zagovoru k tebi jednom dođemo, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.
TREĆI DAN
Pripravna molitva
Čudotvorna Gospe Sinjska, puni pouzdanja u tvoju majčinsku ljubav želimo pobožno obaviti ovu devetnice. Svojim molitvama iskazujemo čast i zahvalnost Tebi na slavu Bogu. Utječemo ti se za zagovor i nebesku pomoć u svojim nevoljama. Tvoju milost nismo zavrijedili zbog svojih grijeha, ali tvoja nas majčinska dobrota potiče na kajanje i učvršćuje vjeru da nam tvoj božanski Sin i Otac Nebeski oprašta naše grijehe i da nas prima kao svoju ljubljenu djecu. Ti nam, moćna Kraljice neba i zemlje, isprosi od Boga zaštitu od zla i svih životnih nezgoda. Daj da ustrajemo u vjeri i dobrim djelima. U današnjoj ti pobožnosti iznosimo svoju posebnu nakanu (neka svatko prikaže osobnu nakanu). Ako je volja Božja, usliši nas, Majko od milosti! Zahvaljivat ćemo ti do kraja svoga života, častiti tvoju svetu Sliku i tvoje sveto ime na slavu Presvetoga Trojstva, Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
3 Zdravomarije...
Molitva
Vjerna Gospe Sinjska, stoljećima se tvoja odana djeca utječu tebi pred ovom svetom Slikom. Ti si i danas u svojoj dobroti i milosrđu vjerna nama kao što si bila našim precima. Tvoje se majčinsko Srce ne mijenja, ne zaboravlja svoje djece. Ti si i prije svoga odlaska s ovoga svijeta k svome božanskom Sinu u nebo njegovima apostolima bila izvor utjehe, nade i vjere. U nebu okrunjena slaviš, ali si jednako s nama svojom ljubavlju, svojom majčinskom brigom. Utješi nas koji ti se u svojim nevoljama utječemo, a osobito nam budi u pomoći na času smrti naše. Amen.
3 Zdravomarije i 1 Slava Ocu
Predmolitelj: Moli za nas, Čudotvorna Gospe Sinjska!
Svi: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se! Bože, koji si po čudotvornoj Slici svoje Majke u Sinju pokazao spasiteljsku snagu svoje ljubavi, učini nas dostojnima da nju, svoju Nebesku Majku, iskreno ljubimo i po njezinu zagovoru k tebi jednom dođemo, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.
ČETVRTI DAN
Pripravna molitva
Čudotvorna Gospe Sinjska, puni pouzdanja u tvoju majčinsku ljubav želimo pobožno obaviti ovu devetnice. Svojim molitvama iskazujemo čast i zahvalnost Tebi na slavu Bogu. Utječemo ti se za zagovor i nebesku pomoć u svojim nevoljama. Tvoju milost nismo zavrijedili zbog svojih grijeha, ali tvoja nas majčinska dobrota potiče na kajanje i učvršćuje vjeru da nam tvoj božanski Sin i Otac Nebeski oprašta naše grijehe i da nas prima kao svoju ljubljenu djecu. Ti nam, moćna Kraljice neba i zemlje, isprosi od Boga zaštitu od zla i svih životnih nezgoda. Daj da ustrajemo u vjeri i dobrim djelima. U današnjoj ti pobožnosti iznosimo svoju posebnu nakanu (neka svatko prikaže osobnu nakanu). Ako je volja Božja, usliši nas, Majko od milosti! Zahvaljivat ćemo ti do kraja svoga života, častiti tvoju svetu Sliku i tvoje sveto ime na slavu Presvetoga Trojstva, Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
3 Zdravomarije...
Molitva
Dobra Gospe Sinjska, tko bi mogao nabrojiti sve milosti koje si po svojoj svetoj Slici udijelila svojim pobožnim štovateljima. Mnogobrojni tvoji štovatelji zahvalno govore o milostima koje su primili na tvoj majčinski zagovor. I mi dolazimo tebi isplakati svoju bol, prikazati svoje patnje i preporučiti sebe, sve svoje mile i drage i sav svijet. Hvala ti za tvoj majčinski pogled pun ljubavi. Hvala ti za tvoje razumijevanje i svesrdnu pomoć. Tvoje je majčinsko Srce najvjernija slika Isusova Srca. Slavna Djevice, ovaj svijet nisi napustila kao ostala Adamova djeca, već se tvoja ljubav sjedinila s Božjom i ponijela te sa zemlje u nebo. Isprosi nam živu ljubav prema Kraljevstvu Božjem ovdje na zemlji i onom na nebesima. Amen.
3 Zdravomarije i 1 Slava Ocu
Predmolitelj: Moli za nas, Čudotvorna Gospe Sinjska!
Svi: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se! Bože, koji si po čudotvornoj Slici svoje Majke u Sinju pokazao spasiteljsku snagu svoje ljubavi, učini nas dostojnima da nju, svoju Nebesku Majku, iskreno ljubimo i po njezinu zagovoru k tebi jednom dođemo, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.
PETI DAN
Pripravna molitva
Čudotvorna Gospe Sinjska, puni pouzdanja u tvoju majčinsku ljubav želimo pobožno obaviti ovu devetnice. Svojim molitvama iskazujemo čast i zahvalnost Tebi na slavu Bogu. Utječemo ti se za zagovor i nebesku pomoć u svojim nevoljama. Tvoju milost nismo zavrijedili zbog svojih grijeha, ali tvoja nas majčinska dobrota potiče na kajanje i učvršćuje vjeru da nam tvoj božanski Sin i Otac Nebeski oprašta naše grijehe i da nas prima kao svoju ljubljenu djecu. Ti nam, moćna Kraljice neba i zemlje, isprosi od Boga zaštitu od zla i svih životnih nezgoda. Daj da ustrajemo u vjeri i dobrim djelima. U današnjoj ti pobožnosti iznosimo svoju posebnu nakanu (neka svatko prikaže osobnu nakanu). Ako je volja Božja, usliši nas, Majko od milosti! Zahvaljivat ćemo ti do kraja svoga života, častiti tvoju svetu Sliku i tvoje sveto ime na slavu Presvetoga Trojstva, Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
3 Zdravomarije
Molitva
Divna Gospe Sinjska, koja si se udostojala ovaj grad odabrati za mjesto svoje čudesne pomoći, hvala ti što te smijemo po njemu nazivati – Gospom Sinjskom. Budi nam vazda milostiva i pomozi nam u svim našim nevoljama. Djevice odabrana, na dan tvoga slavnog ulaska u nebo dušom i tijelom, anđeli su te pozdravljali zanosnom pjesmom kojoj i mi usuđujemo pridružiti svoje glase. Neka je blagoslovljen čas kad si slavno uznesena na nebo da navijeke kraljuješ uz Isusa i utječeš mu se za nas. Mudra Djevice, daj nam mudrosti da tako živimo kako bismo bili dostojni vječnoga života zajedno s tobom u slavi Kraljevstva nebeskoga. Amen.
3 Zdravomarije i 1 Slava Ocu
Predmolitelj: Moli za nas, Čudotvorna Gospe Sinjska!
Svi: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se! Bože, koji si po čudotvornoj Slici svoje Majke u Sinju pokazao spasiteljsku snagu svoje ljubavi, učini nas dostojnima da nju, svoju Nebesku Majku, iskreno ljubimo i po njezinu zagovoru k tebi jednom dođemo, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.
ŠESTI DAN
Pripravna molitva
Čudotvorna Gospe Sinjska, puni pouzdanja u tvoju majčinsku ljubav želimo pobožno obaviti ovu devetnice. Svojim molitvama iskazujemo čast i zahvalnost Tebi na slavu Bogu. Utječemo ti se za zagovor i nebesku pomoć u svojim nevoljama. Tvoju milost nismo zavrijedili zbog svojih grijeha, ali tvoja nas majčinska dobrota potiče na kajanje i učvršćuje vjeru da nam tvoj božanski Sin i Otac Nebeski oprašta naše grijehe i da nas prima kao svoju ljubljenu djecu. Ti nam, moćna Kraljice neba i zemlje, isprosi od Boga zaštitu od zla i svih životnih nezgoda. Daj da ustrajemo u vjeri i dobrim djelima. U današnjoj ti pobožnosti iznosimo svoju posebnu nakanu (neka svatko prikaže osobnu nakanu). Ako je volja Božja, usliši nas, Majko od milosti! Zahvaljivat ćemo ti do kraja svoga života, častiti tvoju svetu Sliku i tvoje sveto ime na slavu Presvetoga Trojstva, Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
3 Zdravomarije
Molitva
Preslavna Gospe Sinjska, zlatna kruna što resi tvoju svetu Sliku trajna je uspomena one ljubavi i zahvalnosti kojom su se odlikovali prema tebi naši pradjedovi. Ona je odsjaj krune kojom si u Nebu okrunjena za Kraljicu neba i zemlje. Ti, utjeho žalosnih, utočište grješnika, ufanje obespravljenih, sugovornice osamljenih, milostivo pogledaj s Neba na nas. Daj nam, draga Majko naša, tako živjeti kako bismo na smrti osjetili tvoju majčinsku ljubav i bili dionici tvoje vjere i predanja Bogu. U svom nas naručju zaštiti od paklenog dušmanina. Sretno nas dovedi k Isusu u dvore koje nam je on pripravio u Kraljevstvu Oca Nebeskoga. Amen.
3 Zdravomarije i 1 Slava Ocu
Predmolitelj: Moli za nas, Čudotvorna Gospe Sinjska!
Svi: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se! Bože, koji si po čudotvornoj Slici svoje Majke u Sinju pokazao spasiteljsku snagu svoje ljubavi, učini nas dostojnima da nju, svoju Nebesku Majku, iskreno ljubimo i po njezinu zagovoru k tebi jednom dođemo, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.
SEDMI DAN
Pripravna molitva
Čudotvorna Gospe Sinjska, puni pouzdanja u tvoju majčinsku ljubav želimo pobožno obaviti ovu devetnice. Svojim molitvama iskazujemo čast i zahvalnost Tebi na slavu Bogu. Utječemo ti se za zagovor i nebesku pomoć u svojim nevoljama. Tvoju milost nismo zavrijedili zbog svojih grijeha, ali tvoja nas majčinska dobrota potiče na kajanje i učvršćuje vjeru da nam tvoj božanski Sin i Otac Nebeski oprašta naše grijehe i da nas prima kao svoju ljubljenu djecu. Ti nam, moćna Kraljice neba i zemlje, isprosi od Boga zaštitu od zla i svih životnih nezgoda. Daj da ustrajemo u vjeri i dobrim djelima. U današnjoj ti pobožnosti iznosimo svoju posebnu nakanu (neka svatko prikaže osobnu nakanu). Ako je volja Božja, usliši nas, Majko od milosti! Zahvaljivat ćemo ti do kraja svoga života, častiti tvoju svetu Sliku i tvoje sveto ime na slavu Presvetoga Trojstva, Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
3 Zdravomarije...
Molitva
Prekrasna Gospe Sinjska, tko da ne zavoli milinu tvoje svete Slike, divotu tvoga majčinskog lica i blagost tvoga pogleda kojim nas zoveš k sebi. Na tvom prekrasnom liku zamjećuje se i blagi obris tuge. U toj tugaljivosti prepoznajemo tvoju majčinsku sućut s nama u našim bolima, patnjama i nevoljama. Ona tvoje lice čini još dražesnijim i privlačnijim našem pogledu. Još više nam osvaja srce i dušu. Oči si ponizno oborila, ponizna Službenice Božja, ali ih nisi zatvorila, jer brižnim majčinskim pogledom neprestano pratiš svoju djecu, iskazuješ im ljubav, pružaš zaštitu i pomoć. Pobožne duše svjedoče kako se tvoje lice na čudotvornoj Slici zarumeni osobitim rumenilom kad slušaš naše vapaje i uslišavaš naše prošnje. Predivna Djevice Marijo, daj da ljepota tvoga lica ozari naše duše i naša lica ljepotom tvoje vjere, nade i ufanja u Boga. Amen.
3 Zdravomarije i 1 Slava Ocu
Predmolitelj: Moli za nas, Čudotvorna Gospe Sinjska!
Svi: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se! Bože, koji si po čudotvornoj Slici svoje Majke u Sinju pokazao spasiteljsku snagu svoje ljubavi, učini nas dostojnima da nju, svoju Nebesku Majku, iskreno ljubimo i po njezinu zagovoru k tebi jednom dođemo, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.
OSMI DAN
Pripravna molitva
Čudotvorna Gospe Sinjska, puni pouzdanja u tvoju majčinsku ljubav želimo pobožno obaviti ovu devetnice. Svojim molitvama iskazujemo čast i zahvalnost Tebi na slavu Bogu. Utječemo ti se za zagovor i nebesku pomoć u svojim nevoljama. Tvoju milost nismo zavrijedili zbog svojih grijeha, ali tvoja nas majčinska dobrota potiče na kajanje i učvršćuje vjeru da nam tvoj božanski Sin i Otac Nebeski oprašta naše grijehe i da nas prima kao svoju ljubljenu djecu. Ti nam, moćna Kraljice neba i zemlje, isprosi od Boga zaštitu od zla i svih životnih nezgoda. Daj da ustrajemo u vjeri i dobrim djelima. U današnjoj ti pobožnosti iznosimo svoju posebnu nakanu (neka svatko prikaže osobnu nakanu). Ako je volja Božja, usliši nas, Majko od milosti! Zahvaljivat ćemo ti do kraja svoga života, častiti tvoju svetu Sliku i tvoje sveto ime na slavu Presvetoga Trojstva, Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
3 Zdravomarije...
Molitva
Milosrdna Gospe Sinjska, prvi štovatelji tvoje svete Slike nazivali su te Majkom od milosti. To ti ime priliči jer nema ni jedne naše nevolje koju ti ne razumiješ, koju ne dijeliš s nama i u kojoj nam ne bi pomogla. Kad je dušmanin nasrtao na nas, ti si ga odbijala. Kad je kuga harala, ti si je skončavala. Kad bi zavladala suša, nebo bi po tvom zagovoru dalo obilnu kišu. Kad bi potres uzdrmao zemlju, domove i ljude, ti si bila izvor mira i obnove. Kad nemirna obitelj tebi otvori vrata, ti ulaziš s mirom svoga Božanskog Sina. Kad obuzme tuga, utjehu u tebi nalazimo. Kad poteku suze, ti ih brišeš. Kad zavlada malodušnost među tvojom djecom, ti ih ohrabruješ. Kad nam sljepilo obuzme oči ili dušu, ti skidaš mračne mrene. Kad ogluše naše uši ili srce, ti ih otvaraš kako bismo čuli ljekovitost Isusovih riječi. Kad posrnemo na životnoj stazi, ti nas podižeš. Kad nam tijelo život shrva, ti ga duhovnom hranom krijepiš. Tvojim zagovorom iscjeljuju naše rane i na tijelu i na duši. Ti nas izbavljaš od smrtne opasnosti u ratu i miru, na kopnu, moru i u zraku. Ovdje smo sa svojim različitim potrebama i nevoljama. O pomozi nam, milosrdna Pomoćnice naša. Amen.
3 Zdravomarije i 1 Slava Ocu
Predmolitelj: Moli za nas, Čudotvorna Gospe Sinjska!
Svi: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se! Bože, koji si po čudotvornoj Slici svoje Majke u Sinju pokazao spasiteljsku snagu svoje ljubavi, učini nas dostojnima da nju, svoju Nebesku Majku, iskreno ljubimo i po njezinu zagovoru k tebi jednom dođemo, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.
DEVETI DAN
Pripravna molitva
Čudotvorna Gospe Sinjska, puni pouzdanja u tvoju majčinsku ljubav želimo pobožno obaviti ovu devetnice. Svojim molitvama iskazujemo čast i zahvalnost Tebi na slavu Bogu. Utječemo ti se za zagovor i nebesku pomoć u svojim nevoljama. Tvoju milost nismo zavrijedili zbog svojih grijeha, ali tvoja nas majčinska dobrota potiče na kajanje i učvršćuje vjeru da nam tvoj božanski Sin i Otac Nebeski oprašta naše grijehe i da nas prima kao svoju ljubljenu djecu. Ti nam, moćna Kraljice neba i zemlje, isprosi od Boga zaštitu od zla i svih životnih nezgoda. Daj da ustrajemo u vjeri i dobrim djelima. U današnjoj ti pobožnosti iznosimo svoju posebnu nakanu (neka svatko prikaže osobnu nakanu). Ako je volja Božja, usliši nas, Majko od milosti! Zahvaljivat ćemo ti do kraja svoga života, častiti tvoju svetu Sliku i tvoje sveto ime na slavu Presvetoga Trojstva, Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
3 Zdravomarije...
Molitva
Uzvišena Gospe Sinjska, sretni smo što te naš narod uzvisuje i slavi. Sretni smo što se osobito na svetkovinu tvoga Uznesenja na nebo iz duša, srdaca i usana nepreglednoga mnoštva hodočasnika uzdižu zahvale, molitve i pjesme tebi, uzvišenoj, a nama tako bliskoj, našoj Nebeskoj Majci. Dolično je da se tvoje ime danomice slavi širom svijeta, jer si tako moćna, tako mila, tako slavna i milostiva. O preslavna i uzvišena Gospe, neka ove naše molitve potaknu još veći broj tvoje djece da te slave, jer po tebi slavimo preslavno Božansko Trojstvo. Hvala ti, draga Majko, za sve milosti koje si udijelila nama i svoj svojoj djeci. Draga naša Gospe, isprosi nam od Boga milost za koju Te molimo. To će nas potaknuti da Te sve usrdnije ljubimo, da budemo još gorljiviji apostoli tvoje slave. A kad nam kucne smrtni čas, daj da s tvojim imenom na usnama pođemo s ovoga svijeta u raj. Amen.
3 Zdravomarije i 1 Slava Ocu
Predmolitelj: Moli za nas, Čudotvorna Gospe Sinjska!
Svi: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se! Bože, koji si po čudotvornoj Slici svoje Majke u Sinju pokazao spasiteljsku snagu svoje ljubavi, učini nas dostojnima da nju, svoju Nebesku Majku, iskreno ljubimo i po njezinu zagovoru k tebi jednom dođemo, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.
Listopadska pobožnost
Mjesec listopad, kao i mjesec svibanj, je na poseban način posvećen Blaženoj Djevici Mariji. U našoj kapeli bl. Alojzija Stepinca obavljat ćemo listopadsku pobožnost u čast Blaženoj Djevici Mariji.
Svake večeri u 18.00 molimo svetu krunicu, a u 18.30 slavimo večernju svetu misu. Pozivamo sve župljane da se uključe u ovu pobožnost te pozivamo na molitvu krunice u obiteljima.
Kako moliti krunicu?
Držeći križić krunice u ruci, prekrižimo se i molimo Apostolsko vjerovanje. Nakon vjerovanja moli se Oče naš, tri Zdravo Marijo i Slava Ocu, a zatim Oče naš, deset puta Zdravo Marijo i Slava Ocu. Iza riječi Isus kod svake Zdravo Marijo dodaju se odgovarajući zazivi vjere, ufanja i ljubavi te pojedinih otajstava:
Na tri prva zrna
1. Koji neka nam umnoži vjeru.
2. Koji neka nam učvrsti ufanje.
3. Koji neka nam usavrši ljubav.
Radosna otajstva krunice:
Mole se ponedjeljkom i subotom.
1. Koga si, Djevice, po Duhu Svetom začela.
2. Koga si, Djevice, Elizabeti u pohode nosila.
3. Koga si, Djevice, rodila.
4. Koga si, Djevice, u hramu prikazala.
5. Koga si, Djevice, u hramu našla.
Žalosna otajstva krunice:
Mole se utorkom i petkom.
1. Koji se za nas krvavim znojem znojio.
2. Koji je za nas bičevan bio.
3. Koji je za nas trnjem okrunjen bio.
4. Koji je za nas teški križ nosio.
5. Koji je za nas raspet bio.
Slavna otajstva krunice:
Mole se srijedom i nedjeljom.
1. Koji je od mrtvih uskrsnuo.
2. Koji je na nebo uzašao.
3. Koji je Duha Svetoga poslao.
4. Koji je tebe, Djevice, na nebo uzeo.
5. Koji je tebe, Djevice, na nebu okrunio.
Otajstva svjetla krunice:
Mole se četvrtkom.
1. Koji je na rijeci Jordanu kršten bio.
2. Koji nam se na svadbi u Kani objavio.
3. Koji nam je kraljevstvo Božje navijestio i na obraćenje nas pozvao.
4. Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio.
5. Koji nam se u otajstvu euharistije darovao.
Napomena: Na početku i na kraju sv.krunice može se dodati ovaj zaziv:
“O, Isuse, to je tebi za ljubav, za obraćenje grešnika i kao naknada za uvrede, koje se nanose Bezgrešnom Srcu Marijinu.”
Poslije svake desetke može se dodati:
“O, moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja i dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.”
Na kraju krunice molimo:
Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa, živote, slasti i ufanje naše, zdravo! K tebi vapijemo prognani sinovi Evini. K tebi uzdišemo, tugujući i plačući u ovoj suznoj dolini. Svrni, dakle, zagovornice naša, one svoje milostive oči na nas te nam poslije ovoga progona pokaži Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje.
O blaga, o mila, o slatka djevice Marijo!